Meugorje - 157, 26.
prosinca 2000.
”Draga
djeco!
Danas kad
mi je Bog dao da mogu biti s vama, s malim Isusom u naruju, radujem se s vama
i Bogu dajem hvalu za sve ono to je uinio u ovoj jubilarnoj godini. Bogu zahvaljujem
napose za sva zvanja onih koji su Bogu izrekli Da u potpunosti. Sve vas
blagoslivljem mojim blagoslovom i blagoslovom novoroenog Isusa. Molim za sve
vas da se radost rodi u vaim srcima kako bi u radosti i vi nosili radost koju
ja imam danas. Nosim vam u ovom djetetu Spasitelja vaih srdaca i onog koji vas
poziva na svetost ivota. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25.
prosinca 2000.
“U
ove dane slavimo dolazak Gospodnji. Kad bi po naemu ljudskom bilo, kad bi nama bilo stavljeno u zadatak da pripremimo,
ni vie ni manje nego samom Bogu doek, kako bi izgledala ta inscenacija? to
bismo mi to poduzimali?” (J. Turinovi)
Samo
koji dan prije Boia susree nas taj upit. Iznenadan upit, onako iznenadan
kako se Bog ve uobiajio neoekivano pojaviti i govoriti. Boi u sebi nosi
jedno ugodno iznenaenje: svi osjetimo da bismo jedni s drugima i s Bogom mogli
itavu godinu ivjeti bolje, ispunjenje, laganije. Po tome je Boi izuzetan
blagdan.
Majka
Ivana Krstitelja, Elizabeta, bila
je ugodno iznenaena - istina na jedan drugi nain, jednim drugim pohodom - Marijinim dolaskom:”Otkuda mi da majka
Gospodina mojega doe k meni?” (Lk 1,43)
Takvim
jednim pohodom, ugodnim i
zahtjevnim bila je zateena upa
Meugorje. Milijuni ljudi pooe slino onome iz Lk 2,15 “vidjeti taj
dogaaj”. I naoe Isusa u Pomirenju i Euharistiji, postu i molitvi.
Blagoslovljen
Boi vama koji ga naoste i vama koji ga traite!
fra
Ivan Landeka
V I J E S T I
GODINJE UKAZANJE
JAKOVU 25. PROSINCA 2000.
Na
posljednjem svakodnevnom ukazanju 12. rujna 1998. Gospa je Jakovu oli rekla da
e ukazanje imati jedanput godinje i to 25. prosinca, na Boi. Tako je bilo i
ove godine. Ukazanje je poelo u
15 sati i 20 minuta i trajalo je 10 minuta. Gospa je bila radosna sa djetetom
Isusom u naruju. Sve je blagoslovila i dala poruku:
Draga
djeco!
Danas kad se Isus rodio i svojim
roenjem donosi neizmjernu radost, ljubav i mir, na poseban nain pozivam vas
da kaete svoje Da Isusu. Otvorite vaa srca da Isus ue u njih, nastani se u
njima i pone djelovati preko vas. Samo tako moi ete shvatiti istinsku
ljepotu Boje ljubavi, radosti i mira. Draga djeco, radujte se Isusovu roenju
i molite za sva ona srca koja se nisu otvorila prema Isusu, da bi Isus mogao
ui u svako njihovo srce, poeti djelovati preko njih, i da bi svaki ovjek bio
primjer istinskog ovjeka preko kojeg djeluje Bog.”
POKOPAN
FRA SLAVKO BARBARI
26.
studenoga pokopan je fra Slavko Barbari. Sprovodnu sv. misu, uz koncelebraciju
oko 150 sveenika i u nazonosti oko 10 000 vjernika, predvodio je Msgr. Ratko
Peri biskup mostarsko-duvanjski i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanjski. Fra
Slavko je pokopan na mjesnom groblju Kovaica.
Oprotajne
govore sa fra Slavkova sprovoda moete nai na naim web stranicama: www.medjugorje.hr
FRA
SLAVKOVO DJELO IVI
Uz
duboku ljudsku alost i noeni kranskom nadom elimo rei svim hodoasnicima i
prijateljima Meugorja da Boje djelo zapoeto zauzimanjem fra Slavka Barbaria
nastavlja ivjeti preko suradnika koji su tokom godina slijedili fra Slavkove
poticaje.
Djela
kranske ljubavi (Majino selo, Fond prijatelja talenata, Fond za djecu poginulih
branitelja i pomo potrebnima) ivjet e i dalje zahvaljujui vaoj
djelotvornoj ljubavi, a molitveni seminari (za brane parove, za sveenike, za
mlade) nastavit e se u duhu
Isusovog Evanelja i Gospinih poruka.
Za
sve informacije u svezi s fra Slavkovom djelatnou izvolite se obratiti
upniku fra Ivanu Sesaru i upnom uredu.
Hvala
i slava Gospodinu to je Meugorju dao takvog ovjeka, sveenika i franjevca.
BROJ
PRIESTI I KONCELEBRANATA
Tijekom
mjeseca studenoga u svetitu Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 40 000
sv. priesti, a na sv. misama koncelebrirala su 1 144 sveenika iz domovine i
inozemstva.
POSJET
SLOVAKIH DRAVNIH DUNOSNIKA MEUGORJU
U
utorak 7. studenoga Meugorje su posjetila dvojica slovakih dravnih dunosnika:
izvanredni i opunomoeni veleposlanik Republike Slovake u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini Jan Petrik i konzul u Zagrebu Pavol Dani. U razgovoru s
meugorskim upnikom zanimali su se za povijest meugorskih ukazanja, te
posebno za slovake hodoasnike. Obili su svetite i izrazili svoju zahvalnost
za skrb koju fratri u Meugorju pruaju slovakim hodoasnicima. elja im je
zadrati dobre kontakte sa svetitem radi to kvalitetnijeg pruanja
informacija svima koji su zainteresirani za posjet Meugorju. Nakon posjeta
upnom uredu posjetili su i zajednicu s. Elvire u kojoj se lijee ovisnici o
drogi. Zajednica je meunarodna, trenutno u njoj borave pripadnici desetak
nacija, a meu njima je i nekoliko Slovaka.
POSJET
AUSTRIJSKOG VELEPOSLANIKA
Austrijski
veleposlanik u BIH dr. Gerhard Jandl posjetio je Meugorje 27. studenoga.
Tijekom svoga posjeta zanimao se za povijest dogaaja u upi Meugorje i
austrijske hodoasnike koji ovamo dolaze.
BICIKLOM
U MEUGORJE
Dvojica
mladih Francuza, Antoine Lamy i Fabrice de Rivet 18. studenoga boravili su u
Meugorju. Prije mjesec dana krenuli su biciklima iz Francuske. Toliko im je,
naime, trebalo da stignu u Meugorje. U svetitu Kraljice mira boravili su
jedan dan i potom nastavili svoj put. Krajnje odredite ovog nesvakidanjeg
hodoaa dvojice mladia je Sv. Zemlja.
HODOAE
OSOBA S POTEKOAMA U RAZVOJU
Na
Blagdan sv. Elizabete Ugarske 17. studenoga 40 tienika iz Zavoda za
retardirane osobe iz Vrlike, Republika Hrvatska, boravilo je s osobljem koje za
njih brine jedan dan u Meugorju. Njihovo hodoae postaje ve pomalo
tradicionalno. Prvi put kad su organizirano doli slavila se upravo sv.
Elizabeta. Saznavi u propovijedi koliko se ta svetica brinula za siromane i
bolesne odluili su svake godine upravo na njen blagdan posjetiti Meugorje.
Nakon svete mise, pohodili su Brdo ukazanja molei krunicu - posebno za mir i potrebnu snagu za svoj
ivotni hod otean boleu i potekoama u razvoju ve od ranog djetinjstva.
23.
studenoga u Meugorju je boravilo i 45 hodoasnika iz Dubrovnika - tienika
Centra za radnu terapiju Dubrovnik zajedno sa svojim roditeljima. Koliko im god
ivot izgledao teak, pokazali su neobino veliku radost koju su posebno
oitovali svojim pjevanjem na svetoj misi. Nakon svete mise fratrima koji
djeluju u Meugorju za uspomenu su darovali rune radove koje sami izrauju.
OBEANJA
U FRAMI MEUGORJE
U
nedjelju, 19. studenoga, 50 mladih iz meugorske upe dalo je obeanje
vjernosti ivljenja evanelja kako ga je ivio sv. Franjo Asiki.
U
meugorskoj upi preko pet godina djeluje Franjevaka mlade (Frama) - skupina
mladia i djevojaka koja svojim ivotom nastoji veselo i raspjevano ivjeti i
iriti Kristovu radosnu vijest upravo onako kako je to inio njihov
utemeljitelj sv. Franjo Asiki. Iz godine u godinu Frama je sve brojnija i
aktivnija kako u upi, tako openito i u drutvu. Uz redovite tjedne molitveno‑dijaloke
susrete, pomau na razliite naine u pastoralu upe: pjevaju, sviraju i itaju
na svetim misama, sudjeluju u procesijama, pomau u organiziranju proslava
veih svetkovina i molitvenih skupova. Djeluju takoer na kulturnom, ekolokom,
dobrotvornom i medijskom planu. Nakon provedene godine dana u Frami mladi
polau obeanja ivljenja evanelja u svome bratstvu. Tako je bilo i ove
godine. 26 mladih produilo je svoje obeanje, a 24 mladih prvi put je dalo
obeanje. U neobino lijepom liturgijskom slavlju proetom pjesmom, plesom i
mladenakim arom, mladi su u nazonosti velikog broja upljana i hodoasnika svoje
DA Kristu izrekli pred meugorskim upnikom fra Ivanom Sesarom i svojim
duhovnim voditeljem fra Brankom Radoem.
AMERIKI
VOJNICI U MEUGORJU
Oko
100 amerikih vojnika pripadnika SFOR-a, smjetenih u Tuzli, 21. studenoga
posjetilo je Meugorje 21. studenoga zajedno sa svojim vojnim kapelanom.
Vojnici su slavili sv. misu i pohodili Brdo ukazanja.
Posebno
nas raduje da i vojnici u Meugorju prepoznaju mjesto molitve i mira.
14
FRANJEVAKIH PROVINCIJALA U MEUGORJU
Provincijali iz etrnaest franjevakih provincija iz slavenskih zemalja - Ukrajine, Poljske, eke, Slovake, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine na elu s generalnim definitorom fra Antoniom Ricciom, izaslanikom Generalne uprave franjevakom reda, 23. studenoga 2000.boravili su u Meugorju.
Nakon
redovitog zasjedanja u Franjevakom samostanu u Slanom spomenuti provincijali
su se htjeli upoznati sa ivotom i radom fratara u Hercegovakoj franjevakoj
provinciji koja je bila domain ovog zasjedanja. Obiavi Mostar, iroki Brijeg
i Humac doli su u popodnevnim satima u Meugorje. Nakon obilaska zajednice s.
Elvire gdje se lijee ovisnici o drogi i Majinog sela u kojem su zbrinuta
djeca bez roditelja, sudjelovali su na svetoj misi u crkvi sv. Jakova.
Na
zasjedanju se raspravljalo kako danas navijetati i svjedoiti evanelje.
Obiavi
spomenute zajednice i sudjelujui u veernjem molitvenom programu, osvjedoili
su se, kako su sami kazali, u snagu Rijei Boje koja se u Meugorju snano
oituje i ivi na tri razliita naina: u molitvi, u brizi za ovisnike i skrbi
za ostavljene i naputene. U razgovoru s meugorskim fratrima zanimali su se za
meugorska dogaanja i dolazak hodoasnika iz njihovih zemalja, izraavajui
svoju zahvalnost za pastoralnu skrb koju njihovi hodoasnici u Meugorju
dobivaju.
BONEY
M U MEUGORJU
lanovi
glazbene skupine “Boney M” prije koncerta u Mostaru 23. studenoga, posjetili su
svetite Kraljice mira u Meugorju.
Sudjelovali
su na sv. misi za engleske hodoasnike i s njima zapjevali, a nakon mise su se
susreli s meugorskim upnikom fra Ivanom Sesarom koji ih je poblie upoznao s
meugrskim dogaanjima: Gospinim porukama, vidiocima i duhovnim ivotom upe i
njezinih hodoasnika. Tom prigodom im je rekao da Meugorje nije mjesto u
kojemu se neto dolazi vidjeti, ve mjesto gdje se dolazi moliti i traiti
unutarnji mir. upnik im je svima darovao krunicu. lanovi Boney M. posjetili
su potom Brdo ukazanja i zajednicu “Cenacolo” u kojoj se lijee ovisnici o
drogi. Iz
Meugorja su otili oduevljeni proivljenim duhovnim iskustvom to su i
istakli pred svima na koncertu u Mostaru.
FRANZ
GOLLOWITSCH - 250. PUT U MEUGORJU
U
petak 24. studenoga, na dan svojega prijelaza u Vjenost, fra Slavko Barbari
je slavio sv. misu za hodoasnike njemakog govornog podruja na kojoj je u
molitvi obiljeen jedan znaajan jubilej. To je, naime, bilo 250. hodoae g.
Franza Gollowitscha iz tajerske u Austriji.
Franz
Gollowitsch, vlasnik autobusne prijevozne tvrtke, poeo je dolaziti u Meugorje prije 15 godina i od tada
doveo vie od 12 tisua austrijskih hodoasnika u ovo svetite. Postao je
neumornim svjedokom i iriteljem Gospinih poruka u svojoj domovini Austriji, no
nije se zadrao samo na organizaciji hodoaa. Za one brojne koji su eljeli
produbiti svoju vjeru organizirao je i brojne skupine koje su dolazile u
Meugorje na sedmodnevne seminare posta i molitve.
U
tekim godinama rata pruio je svoju ruku potrebnima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini,
zajedno sa svim meugorskim hodoasnicima iz Austrije. Najradije je svoju pomo
usmjeravao prema djeci budui da i sam ima petero djece i 13 unuadi.
O
ovome velikome ovjeku govori i priznanje koje je nedavno dobio u Austriji: Na
nedavnom izboru humanista dobio je “Zlatno srce” i 10. 000 ilinga. Tu nagradu
je poklonio dvanaesterolanoj obitelji Danijele i Marinka Maria iz sela
Rastovaa kod Posuja.
Neka
nam svijetli primjer ovoga ovjeka
bude svima smjerokazom kao i njegove rijei jednom prigodom izreene: “U djeci
elim vidjeti radost novoga ivota i nade. Mi smo Boja djeca, a sva djeca su
naa budunost i svakodnevno nas nadahnjuju novom snagom”.
Iskreno
i veliko hvala ovome ovjeku s obeanjem da emo ga pratiti u svojim molitvama
u njegovom daljnjem radu.
ZAHVALA
NADBISKUPA SALZBURGA MSGR. GEORGA EDERA MEUGORJU
U
povodu nesree koja se dogodila na skijalitu u austrijskom mjestu Kaprun,
upljani upe Meugorje poslali su pismo nadbiskupu Ederu, u kojemu izraavaju
svoju bol i vjeru u uskrsnue nastradalih.
Ovih
dana nadbiskup Eder se zahvalio svima pismom u kojemu izmeu ostaloga stoji:
“S
posebnim osjeajima zahvalnosti primili smo pismo podrke i ohrabrenja s potpisima upljana iz Meugorja
prigodom pogibije na skijalitu u Kaprunu. Raduje nas to meugorski upljani i
hodoasnici mole za due nastradalih u ovoj nesrei. U tome se oituje
jedinstvo Katolike crkve: Kada netko trpi, cijela Crkva trpi.”
Nadbiskup
Slazburga msgr. Eder, koji je vie puta bio u Meugorju, blagoslivlja cijelu
upu, a na poseban nain naega upnika koji je i postpisnik ovoga pisma.
SUSRET
RADIO-MOLITVENE SKUPINE “MOLIMO ZAJEDNO RADOSNA SRCA”
Trei
susret radio-molitvene skupine “Molimo zajedno radosna srca” odran je u
Meugorju 3. prosinca. Na susretu je bilo oko 600 lanova iz Hercegovine,
Splita, Sarajeva, Knina, Drnia, Livna i drugih mjesta.
U
14 sati lanovi molitvene skupine okupili su se na Brdu ukazanja na zajednikoj
molitvi krunice i potom u dvorani upnog ureda. Zajedno su posjetili grob fra
Slavka Barbaria. Susret su zavrili veernjim molitvenim programom u crkvi.
Svim
lanovima su podijeljene medaljice, lanske iskaznice i audio vrpca zadnjeg
radijskog molitvenog susreta kojega je za njih vodio fra Slavko. Ovaj susret,
kojega je vodio fra Branko Rado, bio je posveen u spomen fra Slavku Barbariu koji je utemeljio
i vodio ovu molitvenu skupnu putem radio valova do svoje smrti.
Na
blagdan sv. Nikole, 6. prosinca u dvorani upnog ureda djeca Osnovne kole u
Meugorju priredila su pjesmom i scenskim uprizorenjima doek svoga omiljenog
sveca - sv. Nikole, zatitnika djece i pomoraca. Poslijepodne u meugorskoj
crkvi ponovno se okupilo mnotvo djece na zajednikom euharistijskom slavlju.
I
ove godine dolazak sv. Nikole unio je veliku radost u djeja srca. Njihovim
molitvama, ushienju i radosti nije bilo kraja! Sv. Nikola je i ovaj put
nagradio djeju dobrotu, a one ne ba uvijek poslune pozvao je biti boljima,
osobito sada kad nam je Boi pred vratima.
BLAGDAN
BEZGRJENOG ZAEA
Tijekom
proteklih dana ozraje molitve, mira i zajednitva obiljeilo je meugorsko
svetite zbog mnotva hodoasnikih skupina koje su ga posjetile za blagdan
Bezgrjenog zaea. Domaih hodoasnika bilo je iz svih krajeva domovine, dok
su od inozemnih skupina najbrojniji bili hodoasnici iz Italije.
Na
sam blagdan na Brdu ukazanja molila se krunica mira. Na veernjoj sv. misi,
koju je predvodio fra Miron Sikir, profesor crkvenog prava na Franjevakoj
teologiji u Sarajevu, bilo je nazono vie tisua vjernika.
BOI
U MEUGORJU
Pripravljajui
se za Boi, osim veernjeg molitvenog programa u crkvi, tijekom devetnice
molila se krunica na Brdu ukazanja. U vremenu doaa u molitvenoj kui
"Domus pacis" odrana su tri seminara posta i molitve. Na tim
seminarima sudjelovalo je oko 100 hodoasnika iz domovine i inozemstva elei
se kroz post i molitvu pripraviti za Boi i pribliiti se tajni Boga roena na
zemlji.
Tijekom
boinih blagdana u svetitu Kraljice mira vladalo je ozraje mira, molitve i
zajednitva meu vjernicima koji su pristigli sa svih strana svijeta. 17.
prosinca “Mali raspjevani Dubrovnik”, djeji zbor iz Dubrovnika i “Golubii
mira” mali djeji zbor iz Meugorja, odrali su boini koncert u meugorskoj
crkvi i time estitala Boi svim okupljenim vjernicima i meugorskim
hodoasnicima diljem svijeta.
Na
Badnju veer na veernjoj sv. misi sudjelovalo je vie tisua vjernika. U 22
sata u crkvi prepunoj vjernika zapoelo je molitveno bdjenje koje se zavrilo
sv. misom polnokom. Sam blagdan Boia protekao je u istinskom raspoloenju
mira i boine radosti upljana i hodoasnika okupljenih oko svoje Majke.
SEMINAR
ZA BRANE PAROVE
Informativni
centar “Mir” Meugorje organizira prvi meunarodni seminar za brane parove od 8. do 11. veljae 2001. na temu:“ BRANI PAROVI U KOLI SV. OBITELJI ! ”
Preporua
se sa sobom
ponijeti:
1.
slualice i mali radio sa FM frekvencijom.
2.
Bibliju i kiobran.
Svi
susreti e se
odravati u dvorani iza crkve. Prilog za trokove seminara: 15 DM po osobi, odnosno
30 DEM za jedan brani par. Prijave moete izvriti putem faxa na broj:
00387-36-651-888; e-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr ili u u Uredu informacija osobno ili putem
telefona na broj 00387 36 651 988. Broj sudionika je ogranien zbog prostora,
pa vas molimo da svoje prijave izvrite to prije, a najkasnije do konca
prosinca. Isto tako molimo sve brane parove koji e sudjelovati na seminaru da
sami osiguraju smjetaj u Meugorju.
Meugorje
- 156, 26. studenog 2000.
„Draga djeco! Danas kad vam je nebo na poseban nain blizu
pozivam vas na molitvu da preko molitve stavite Boga na prvo mjesto. Djeice,
danas sam vam blizu i blagoslivljem svakog od vas svojim majinskim
blagoslovom da imate snage i ljubavi za sve ljude koje susreete u vaem
zemaljskom ivotu i da moete davati Boju ljubav. Radujem se s vama i elim
vam rei da se va brat Slavko rodio u nebo i da zagovara za vas. Hvala vam to ste se odazvali mom
pozivu.” 25. studenoga 2000. |
U
povijesti Crkve isprepliu se milost i grijeh, dobro i zlo. Svatko tko trijezno
promatra svoj ivot uoava da se i u njegovu osobnom ivotu isprepliu milost i
grijeh, zlo i dobro. No, nema
ovjeka koji ne bi htio biti vie ovjek, ni kranina koji ne bi elio biti
vie kranin. Jedva tko bi elio biti manje ovjek i jedva koji kranin biti
manje kranin. Potreba za biti
vie kranin najbolje je tlo za Boje djelovanje u vremenu Adventa. Ne toliko
zbog toga to je Advent - i zbog toga, naravno - nego vie stoga to je to
stvarna potreba. Ovaj Advent je prigoda da zauzetost mnogim obvezama ne postane
opravdanje to je sve ostalo po starom. Isus i njegova Majka Marija drutvo su
s kojim se stie zbiljski ispunjenom Boiu.
Prihvatimo
njihovo suputnitvo i drutvo sa svim onim to iz toga proizlazi.
Fra Ivan Landeka
V I J E S T I
U SPOMEN DR. FRA SLAVKU BARBRIU
Fra
Slavko Barbari umro je 24. studenoga 2000. u 15, 30. Nakon zavrene pobonosti Krinoga puta, kojega je svakoga
petka obino predvodio na Krievcu za upljane i hodoasnike, osjetio je
bolove. Sjeo je na kamen, ubrzo legao na zemlju, izgubio svijest i duu predao Gospodinu.
Fra
Slavko Barbari roen je 11.
oujka 1946. u obitelji Marka i Luce r. Stoji u Dragiini (upa erin).
Osmogodinju kolu pohaao je u erinu, a gimnaziju u Dubrovniku. U franjevaki
red je stupio na Humcu 14. srpnja 1965. Sveane zavjete je poloio 17. rujna
1971. Za sveenika je zareen 19. prosinca 1971. Studirao je Sarajevu, Grazu i
Freiburgu. Studije je zavrio u
Grazu (Austrija) postigavi magistrat. Nakon 5 godina pastoralnog djelovanja u
Hercegovakoj provinciji, u upi apljina, 1978. je otiao na daljnje studije u Freiburg gdje je 1982. godine postigao doktorat iz podruja
religiozne pedagogije i titulu psihoterapeuta.
Kao
sveenik-franjevac djelovao je u apljini od 1973. do 1978. Od proljea 1982.
do rujna 1984. djelovao je u Mostaru kao vjerouitelj za studente, vodio
molitvene seminare kod asnih sestara u Bijelom Polju kod Mostara. Zbog
plodonosnoga rada s mladima i zbog molitvenih teajeva, koje su studenti
izvanredno prihvatili, ondanja komunistika vlast zapoela je progoniti fra Slavka. U tim tekim
trenucima uzoriti kardinal Franjo Kuhari zatitio je fra Slavka Brabaria u
njegovu djelovanju. Zbog
poznavanja glavnih europskih jezika, i pored obveza u upama u kojimaje
djelovao, fra Slavko je s hodoasnicima u Meugorju radio neumorno zapravo ve
od svoga povratka sa studija 1982. godine. U Meugorje je slubeno premjeten 1983. Na zahtjev biskupa
ania 1985. premjeten je u upu Blagaj, a 1988. na Humac gdje je obnaao
mjesto kapelana i pomonog uitelja novaka..
Poetkom
rata u Bosni i Hercegovini, kad su svi stariji fratri otili u Tuepe kao
prognanici, na usmeno odobrenje + fra Drage Tolja, ondanjeg provincijala, fra
Slavko je ostao u Meugorju.
Od poetka
njegova djelovanja u Meugorju
poeo bavio se spisatesljskim radom piui knjige duhovnoga sadraja:
Molite srcem, Daj mi svoje ranjeno srce, Slavite misu srcem, U koli ljubavi,
Klanjajte se mome Sinu srcem, S Isusom i Marijom uz Golgotu prema Uskrsnuu,
Molite zajedno radosna srca, Majko vodi nas miru, Slijedi me srcem, Razgovori
i Postite srcem koja iz tiska
izlazi ovih dana. Knjige fra Slavka Barbria prevedene su na dvadesetak jezika
i tiskane u preko 20 milijuna primjeraka diljem svijeta. Osim knjiga
objavljivao je lanke u razliitim
revijama. Ureivao je Bilten sv. Franje u apljini, suraivao u Krnom
zaviaju, Glasu mira i na Radiopostaji “Mir” Meugorje Uz spisateljski rad
neumorno je govorio hodoasnicima, vodio euharistijska klanjanja, molitve pred
kriem, molitvu krunice na Podbrdu
i pobonost Krinog puta na Krievcu gdje je i zavrio svoj ovozemaljski ivot.
Vodio je posebne godinje susrete za sveenike i mlade, u
provincijskoj kui “Domus pacis” vodio je seminare posta i molitve. Zbog
velikih stradanja u ratu utemeljio je i vodio ustanovu za odgoj i skrb “Majino
selo” u kojoj ve sada ivi preko
60 osoba (ratne siroadi, djece razorenih obitelji, djevojaka - majki, te
starih nezbrinutih osoba i bolesne djece). Ako je itko znao voliti djecu onda
je to znao fra Slavko. I maleni su volili njega: uvijek su oko njega bili i on
ih je uvijek na neki nain znao oko sebe okupiti - ba kao i Isus! Njegova psihoterapeutska izobrazba i odgoj omoguili su mu
rad s ovisnicima o drogama
u zajednici “Cenacolo” koju je utemeljila s. Elvira i to poglavito u
njihovoj kui u Meugorju “Campo della Vita”. Pomo dobroinitelja iz cijeloga
svijeta trudio se usmjeriti i u dva fonda: “Fond djeci poginulih branitelja u
Domovinskom ratu” i “Fond prijatelji talenata” - za pomo mladim studentima.
Teko
je izdvojiti bilo to iz ivota ovoga velikoga i nesvakidanjega ovjeka. No,
ako bi ipak to kuali uiniti bilo bi to zasigurno razdoblje njegova ivota u
Meugorju. Fra Slavko Barbari prokrstario je svijetom irei Gospinu poruku
mira i pomirenja. Bio je dua i srce pokreta mira koji se u Meugorju rodio
prije 19 i pol godina. Krasile su ga izvanredne osobine: poznavanje
jezika, lakoa komuniciaranja s
ljudima, naobrazba, jednostavnost, briga i skrb za ovjeka u potrebi,
nepresuna energija za koju je ak bilo teko i vjerovati da je jedan ovjek
moe posjedovati, marljivost, a iznad svega pobonost, poniznost i ljubav.
Mnogo je molio i postio, a Gospu je ljubio djetinjom ljubavlju. To je zapravo bila i sr njegova
ivota: molitvom i postom ljudske due dovoditi Bogu po Mariji - Kraljici mira.
ivjeti
pored njega inilo se ponekad nestvarnim - on je naime, bio tu u svijetu, a
istovremeno tako izvan njega. U njegovoj blizini rijei Isusove
velikosveenike molitve pretvarale su se u zbilju: “...Oni ne pripadaju
svijetu, kao to ni ja ne pripadam svijetu. Posveti ih istinom; tvoja je rije
istina. Kao to ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet. Ja sebe
samog posveujem za njih da i oni budu posveeni istinom...” (Iv 17, 16-19).
Pokop je obavljen na mjesnom groblju
“Kovacica” u Meugorju u nedjelju 26. studenoga 2000. nakon sprovodne mise u
crkvi sv. Jakova u 14. sati.
BROJ PRIESTI I
KONCELEBRANATA
Budui
da je listopad u katolikoj tradiciji mjesec na poseban nain posveen Blaenoj
Djevici Mariji, velik je i broj hodoasnika koji su odabrali upravo ovo vrijeme
za hodoae u Meugorje.
Tako
je tijekom listopada u upi Meugorje podijeljeno 120.000 sv. priesti, a na
sv. misama koncelebriralo je 2870
sveenika iz domovine i inozemstva.
Najbrojnije
skupine bile su iz: Irske, SAD-a, Njemake, Poljske, Austrije, Italije, Koreje,
eke, Poljske i Francuske, te naravno Hrvatske.
ZAJEDNICA
“CENACOLO” - KUA ZA DJEVOJKE
U
nazonosti velikog broja djevojaka i mladia, njihovih roditelja i prijatelja
ove zajednice, 1. studenoga 2000. sveano je otvorena i blagoslovljena kua za djevojke ovisnice u upi
Meugorje. To je jedna od 60 kua, i druga u Meugorju, ija je vrata zajednica “Cenacolo” otvorila za mlade
s problemima ovisnosti o drogama.
Ova
zajednica svoj put iz pakla droge u novi ivot temelji na molitvi i radu, te
stoga i ne udi veliki broj mladih koji u njoj pronau put ozdravljenja.
Podsjetimo, zajednicu “Cenacolo” utemeljila je s. Elvira Petrozzi 1983. godine
treei put izlaska za sve vei broj ovisnika.
Djevojke
se primaju u zajednicu nakon obavljenih razgovora s njihovim roditeljima i
njima samima koji se odravaju u prostorijama upnog ureda u Meugorju svake
subote u 9 sati.
RELJEFI MEUGORSKIH
FRANJEVACA UBIJENIH U II. SVJETSKOM RATU
U
Kapelici klanjanja 3. studenoga 2000. blagoslovljeni su reljefi petorice
franjevaca rodom iz upe Meugorje koji su tijekom II. svjetskog rata svoju
vjeru u Isusa Krista posvjedoili muenikom smru.
U godini Velikog jubileja upa Meugorje
na poseban nain se eljela prisjetiti ubijenih franjevaca u drugom svjetskom
ratu. Od njih 66, koliko ih je stradalo pod komunistikim reimom, petorica su
iz upe Meugorje. Njima u ast izraeno je pet reljefa koji su postavljeni u
Kapelici klanjanja. Tom prigodom
slavljena je sv. misa koju je predvodio provincijal hercegovakih
franjevaca dr. fra Tomislav Pervan.
U
svojoj propovijedi fra Tomislav Pervan se prisjetio mnogih koji su dali ivot
za Krista - gotovo tisuu sveenika iz hrvatskog naroda u prolim je ratovima
poginulo.
Na
koncu mise meugorski upnik fra Ivan Sesar zahvalio se na posbena nain bivem
upniku fra Ivanu Landeki koji je potaknuo da se upravo u ovoj godiini velikog
Jubileja obiljei spomen na pet fratara koji su muenikom smru posvjedoili
vjeru u Isusa Krista. Ovoj sveanosti nazoili su lanovi mnogobrojne rodbine i upljani
Meugorja koji od sada imaju prigodu i na ovaj nain biti povezani sa svojim
franjevcima kojima se ne zna grob:
mogu doi u kapelicu, biti uz
njih, moliti za njih i utjecati se njihovu zagovoru.
PREMINUO FRA IVAN
BRADVICA
U subotu 4.
studenoga 2000. u bolnici u Camogli kod Genove u Italiji preminuo je franjevac
Hercegovake franjevake provincije fra Ivan Bradvica. Pokop ovozemnih ostataka
fra Ivana Bradvice obavljen je 9. studenoga na Humcu.
Fra
Ivan Bradvica roen je 9. svibnja 1944. u Veljacima. Osnovu kolu zavrio je u
Vitini, a gimnaziju u franjevakom sjemenitu u Viskom. Bogosloviju je pohaao u
Sarajevu, Trentu i na Antonianumu u Rimu gdje je diplomirao 1971. godine.
Doivotne zavjete je poloio 1969. u Trentu u Italiji gdje je i zareen za
sveenika 1970. Od 1971. do 1991. kao sveenik-franjevac djelovao je meu
Hrvatima u dijaspori SAD-a i Kanade. Bio je upni pomonik u hrvatskoj upi sv.
Jeronima u Chicagu, nakon ega je godinu dana djelovao u upi sv. irila i
Metoda u New Yorku. U upi sv. Nikole Tavelia u Montrealu djelovao je kao
upnik od 1976. do 1987. godine i gdje je izgradio novu crkvu i hrvatsko
katoliko sredite. Dvije godine je djelovao u hrvatskom franjevakom sreditu
u Norvalu u Kanadi, a od 1989. do 1991. bio je upnik u upi sv. Obitelji u
Kitcheneru u Kanadi. S poetkom demokratskih promjena u domovini Hrvatskoj fra Ivan Bradvica se vraa u rodni
kraj. Djeluje u franjevakom samostanu na irokom Brijegu, a potom i u
opkoljenom Konjicu. U upu Meugorje dolazi u kolovozu 1995. i neumorno radi do
oujka 1999. kada se ponovno vraa u Konjic u kojemu predano radi na duhovnoj i
materijalnoj obnovi te devastirane upe.
Pokop ovozemnih
ostataka fra Ivana Bradvice obavljen je na Novom groblju u Ljubukom 9. studenoga 2000. u nazonosti velikog
broja redovnika, redovnica, sveenika i vjernika. Sv. misu, u crkvi
sv. Ante na Humcu je predvodio msgr.Ratko Peri, biskup mostarsko-duvanjski i
trajni upravitelj trebinjsko-mrkanjski u zajednitvu s 85 sveenika.
Mi
koji smo imali sreu izbliza ivjeti uz ovoga franjevca iroka srca i nadasve
pobona duha osjeamo veliki gubitak budui smo tijekom dugog niza godina bili praeni pastoralnom brigom i
zauzetou ovoga marljivoga i na poseban nain Gospi odanoga franjevca. Osim
upljana upe Meugorje u kojoj je fra Ivan djelovao etiri godine, i mnogi
inozemni hodoasnici vratili su se svojim domovima potaknuti na novi ivot i
put obraenja kroz duhovne nagovore i seminare koje je za njih vodio fra Ivan.
I
na ovaj nain jo jednom zahvaljujemo Bogu za sve dobro koje je uinio preko
svoga sluge preporuujui ga u
vae molitve.
SEMINARI U “DOMUS
PACIS”
U
kui molitve “Domus pacis” odrano je nekoliko razliitih molitvenih seminara.
Sestre franjevke
Hercegovake franjevake provincije odrale su od 3. do 5. studenoga 2000
seminar za 40 djevojaka . Odrana su
i dva seminara posta i molitve i to: od 5. do 11. studenoga za hodoasnike
francuskog jezinog podruja i od 13. do 18. studenoga za hodoasnike njemakog
jezinog podruja.
lanovi
franjevake mladei iz upe Meugorje zajedno sa svojim voditeljem fra Brankom
Radoem imali su duhovnu obnovu od 10. do 12. studenoga, dok su se framai iz
raznih krajeva Hercegovine okupili na dvodnevnom seminaru od 24. do 26.
studenoga.
Ovakvi seminari
su potvrda koliko su svi, i mlade i odrasli, potrebni duhovne obnove i rasta.
Meugorje sa svojim molitvenim ivotom to im uistinu i nudi. Stoga su svi
seminari unaprijed popunjeni i svake godine ih je sve vie i vie.
BILTEN IZLAZI
SVAKOGA 26. U MJESECU
Umjesto
5. u mjesecu, kao to smo to prethodno najavili, Bilten s mjesenim vjestima
objavljivat emo svakoga 26. u mjesecu.
Meugorje
- 155, 1. studenog 2000.
„Draga
djeco!
Danas vam
elim otvoriti svoje mainsko srce i sve vas pozvati da molite na moje nakane. S
vama elim obnoviti molitvu i pozvati vas na post, koji elim prikazati svome
sinu Isusu za dolazak novog doba, doba proljea. U ovoj jubilarnoj godini su mi
se mnoga srca otvorila i Crkva se obnavlja u Duhu. Radujem se s vama i
zahvaljujem Bogu za ovaj dar, a vas, djeice, pozivam: molite, molite, molite,
dok vam molitva ne postane radost. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu”
25.
listopada 2000.
TO IMA
SVETOST SA IVOTOM?
Svetkovina
Svih Svetih sve je vie u sjeni Dana mrtvih. S pravom ili ne, ali tako je. Pijetet, panja i molitve za pokojne
vrijedne su svakoga uvaavanja i svijet bi bez toga bio upadno siromaniji.
Spomen na mrtve prihvatljiv je svakoj ljudskoj osobi; sa svetkovinom Svih
Svetih neto zapoeti mogu samo kranski vjernici. Pitanje je samo u kojoj
mjeri i to? Isus Krist izrito poziva na svetost ivota. Sv. Pavao, piui
kranskim zajednicama, oslovljava ih sa “sveti”.
Ono
to nam je dragocjeno i vano nazivamo “svetim”, “svetinjom”. Vjerom da je Bog
na Stvoritelj prihvaamo da smo mu dragocjeni i vani, da mu je svet ovjek i
njegov ivot. to radikalnije prihvatimo tu svijest otvoreniji smo - i ne
planirajui biti sveci - svetu ivotu koji je jedinstveno prepoznatljiv u
sveukupnosti Isusova ivota, ivotu nama poznatih i nepoznatih svetih ena i
mueva.
Fra
Ivan Landeka
V I J E S T I
POSJETI
BISKUPA
Od
12. do 15 listopada u Meugorju je boravio msgr. Joseph Das iz indijske
biskupije Berhampur. U njedjelju 15. listopada predvodio je misno slavlje za
hodoasnike engleskog jezinog podruja kojom prigodom je i propovijedao. Ovo
je inae njegov prvi posjet Meugorju.
26. listopada na putu prema Dubrovniku, u
pratnji don Ante Luburia, kancelara Mostarsko-duvanjske biskupije, Meugorje
je posjetio i biskup iz Mexica msgr.Florencio Olvera Ochoa iz biskupije
Tabasco. Izjavio je kako je
elio posjetiti Meugorje budui
da veliki broj njegovih vjernika hodoasti u ovo mjesto.
Koncem
listopada u Meugorju su boravila jo etiri biskupa. U organizaciji jedne amerike agencije, zajedno s
oko 700 hodoasnika, ova etvorica
biskupa su na viednevnom hodoau po marijanskim svetitima diljem Europe.
Jedno od mjesta u kojima su se zadrali u molitvi bilo je i Meugorje. Bili su
to: msgr. Leo Drona iz biskupije San Jose, Filipini; msgr. Nestor CariZo,
generalni tajnik biskupske konferencije Filipina; msgr. Cirilo Almario, biskup
u miru iz biskupije Malolos s Filipina, te msgr. Nicodemus Kirima, nadbiskup iz
Nyeria u Keniji.
SEMINAR
ZA BRANE PAROVE
Informativni
centar “Mir” Meugorje organizira prvi meunarodni seminar za brane parove od 8. do 11. veljae 2001. na temu:
“
BRANI PAROVI U KOLI SV. OBITELJI
! ”
8. 02.
(etvrtak), -
10,00 - 16,00 prijava parova i
registracija
-
16,00 uvod
u program
-
17,00 sv.
krunica
- 18,00 sv.
misa
TEME PO
DANIMA:
9. 02.
(petak), "Neka molitva bude
na prvom mjestu u vaim obiteljima.” (1.11.1984.)
- 9,00 jutarnja
molitva,
-
14,00 Put
kria na Krievcu
‑
17,00
sv. krunica
-
18,00
sv. misa; 19,00 klanjanje i molitva pred kriem
10. 02.
(subota), " elim da
probudite ljubav u vaim
obiteljima, gdje je nemir i mrnja
da zavlada ljubav . . . !" (25.4.1993.)
-
9,00 jutarnja molitva
-
15,00 svjedoanstva
‑
17,00 sv. krunica,
- 18,00 sv.
misa, 21,00 – 22,00 klanjanje
11. 02,
(nedjelja), ". . . draga djeco, vaa obitelj
neka bude mjesto gdje se raa svetost. Pomozite svima da ive sveto, a napose
vaoj obitelji !" (24.6.1986.)
-
9,00 jutarnja molitva
-
Izmjena iskustava, prijedlozi, svjedoanstva
-
14,00 Zajednika molitva na Podbrdu
- Zavretak sa svetom misom
na veernjem programu
Dnevni
program: -
9,00 jutarnja molitva
-
9,30 predavanje i razgovor
-
11,00 pauza
-
12,00 molitva/pauza
-
15,00 predavanje
-
17,00 veernji program (krunica, misa, molitva za ozdravljenje)
-
21,00-22,00 klanjanje (subota)
Predavai
na seminaru su: don Cosimo Cavaluzzo, brani parovi iz zajednice ‘Cenacolo’, fra Jozo Zovko, fra Slavko Barbari i drugi
svjedoci.
Preporua
se sa sobom
ponijeti
1.
slualice i mali radio sa FM frekvencijom.
2.
Bibliju i kiobran.
Svi susreti e se odravati
u dvorani iza crkve. Prilog za trokove seminara: 15
DM po osobi, odnosno 30 DEM za jedan brani par. Prijave moete izvriti putem
faxa na broj : 00387-36-651-888; e-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr ili
u u Uredu informacija osobno ili
putem telefona na broj 00387 36 651 988. Broj sudionika je ogranien zbog
prostora, stoga vas molimo da svoje prijave izvrite to prije, a najkasnije do
konca prosinca. Isto tako molimo sve brane parove koji e sudjelovati da sami
osiguraju smjetaj u Meugorju.
FRA FILIP
PAVI OTIAO IZ MEUGORJA NA DRUGU SLUBU
Nakon
13 godina nesebinog i predanog sluenja Bogu i hodoasnicima, poglavito onima
engleskog jezinog podruja, fra Filip
Pavi je otiao na drugu slubu u franjevaku Kustodiju u Chicago, SAD.
U
ime svih vas koji ste osjetili fra Filipovu brigu i skrb tijekom vaih
hodoaa u Meugorje od srca mu zahvaljujemo za uinjeno dobro. Obeajmo mu i
na ovaj nain svoje molitve da ga Gospodin prati u daljnjem sluenju brai i
sestrama.
VANA
OBAVIJEST!!!
Od
sljedeeg broja Biltena, dakle od broja 156, Bilten e izlaziti poetkom
svakoga mjeseca (oko 5. u mjesecu)
u uobiajenom obliku na 7 jezika.
Najnovije
vijesti ete moi saznati i tijekom mjeseca putem naih web stranica u
poglavlju: NAJNOVIJE VIJESTI koje emo zbog brzine i uinkovitosti
objavljivati iskljuivo na hrvatskom jeziku. Sabrane ete ih moi dobiti na 7
jezika u Biltenu poetkom svakoga mjeseca.
Vjerujemo
da e ova promjena dobro doi svima onima koji oekuju vijesti i informacije iz svetita i
uvrstiti jo vie nau suradnju na irenju vjerodostojnih informacija vezanih
za dogaanja u Meugorju.
Meugorje
- 154, 18. listopada 2000.
“Draga djeco!
Danas vas
pozivam da se otvorite molitvi. Neka vam molitva postane radost. Obnovite
molitvu u svojim obiteljima i stvarajte molitvene skupine i tako ete doivjeti
radost u molitvi i zajednitvo. Svi koji mole i lanovi su molitvenih skupina,
u srcu su otvoreni Bojoj volji i radosno svjedoe Boju ljubav. Ja sam s vama
i sve vas nosim u svom srcu i blagoslivljam vas svojim majinskim blagoslovom.
Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25. rujna
2000.
TO IMA
MOLITVA SA IVOTOM?
“U
kampu smo esto zajedniki molili
i to je bilo neto vrlo, vrlo vano... Imam poveliku mjeru povjerenja u Boga iz
ega izrasta osnovni optimizam”. (Werner Wallert, mjesecima talac na otoku
Jolo) Molitvu esto promatramo kao dio ivota koji je
izdvojen i koji malo ili
nimalo utjee na tijek
svakodnevnog dana, rada, uspjeha
ili neuspjeha. ini se da
je puno lake moliti u ivotnim tjesnacima, nego kad sve ide eljenim tijekom.
No, budimo iskreni: zar je to malo ako u tjeskobnim vremenima uspijevamo moliti?
I ako, k tome, molitva raa optimizam?
V I J E S T I
LISTOPAD
- MARIJIN MJESEC
U
katolikoj tradiciji listopad je mjesec posveen Mariji i u njemu je naglaena molitva
krunice. Toliko puta smo se svi mogli osvjedoiti u snagu i mo te molitve.
Stoga nas raduje da su ovi dani u
Meugorju obiljeeni velikim brojem hodoasnika sa svih strana svijeta. Posebno
su brojni hrvatski hodoasnici koji su upravo za blagdan Kraljice krunice, 7.
listopada, u velikom broju doli u pohode Mariji - Kraljici krunice. elimo
pozvati sve, i hodoasnike u Meugorju i sve vas u vaim upama, da kroz listopad na poseban nain molite krunicu i na taj
nain se preko nje pribliite Isusu.
SV. OTAC
S BISKUPIMA SVIJETA POVJERIO MARIJI TREE TISULJEE
U
okviru proslave Velikog jubileja u nedjelju, 8. listopada 2000., sv.Otac je u
zajednitvu s nazonim biskupima na kraju Euharistijskog slavlja, u kojem je
sudjelovalo vie tisua hodoasnika iz cijeloga svijeta, kleei pred kipom
Majke Boje Fatimske, povjerio Krsitovoj majci budunost Crkve i svijeta.
Na
ovaj sveani in bili su na osobit nain pozvani Marijini tovatelji i
marijanske molitvene skupine. Uoi dana posvete, na blagdan Kraljice krunice,
sv. Otac je sa svim nazonima molio slavna otajstva krunice. Na kraju je izmeu
ostalog naglasio:
“...U okviru Velikoga jubileja 2000.
elimo izraziti zahvalnost Crkve za majinsku skrb koju je Marija uvijek
pokazivala prema svojoj djeci, hodoasnicima u vremenu. Nema stoljea i nema
naroda u kojima Ona nije dala osjetiti svoju nazonost nosei vjernicima, a
poglavito malima i siromanima, svijetlo, nadu i utjehu...”
Meu
brojnim hodoasnicima i skupinama zapaen je velik broj meugorskih
hodoasnika, kao i novi meugorski
upnik fra Ivan Sesar.
BLAGDAN
SV. FRANJE ASIKOGA
Blagdan
sv. Franje slavi se u cijelom katolikom svijetu 4. listopada. Ta svetkovina je
ipak posebno sveana u franjevakim zajednicama. 3. listopada na uonicu blagdana u upnoj crkvi
svetoga Jakova u Meugorju nakon veernje sv. mise obavljen je obred Preminua sv.Franje Asikog. Franjevci i
franjevke, te lanovi franjevake mladei iz Meugorja s upaljenim svijeama
proli su zajedno u procesiji kroz crkveno dvorite te se vratili pred oltar
gdje je obavljen obred Preminua serafskoga Oca Franje. Ovaj obred preminua
obavlja se u predveerje svetkovine naega sv. Oca Franje. Nakon obreda mladi
framai zadrali su se jo neko
vrijeme u pjesmi, a njima su se pridruili i brojni hodoasnici.
PRVI
PETAK I MOLITVA ZA BOLESNIKE
Kroz
godinu Velikog jubileja svakog prvog petka u mjesecu veernji molitveni program u Meugorju na poseban nain je
posveen bolesnima.
upna
crkva sv. Jakova bila je na veernjoj sv. misi i ovoga prvoga petka ispunjena
velikim brojem vjernika meu kojima je bilo nazono i dosta bolesnika. Na koncu
sv. mise sveenici su podijelili bolesniko pomazanje svima koji su eljeli
primiti taj sakramenat.
8.
MEUNARODNI SUSRET VODITELJA CENTARA MIRA I MEUGORSKIH MOLITVENIH SKUPINA
Kao
to smo pisali u Biltenu broj 149, upni ured Meugorje organizira VIII. susret
voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina koji e se odrati
od 26. veljae do 1. oujka 2001. u Meugorju. Tema susreta je: “MIR I
POMIRENJE”
Ponedjeljak,
26. 02. 2001.
8,30
Jutarnja molitva
9,00
Predavanje: “Poruka mira i pomirenja”, dr. fra Boo Luji
10,00
Stanka
10,30
Susret i razgovor s predavaem
12,00
Ruak
15,00
Susret s franjevcima
17,00
Veernji molitveni program u crkvi
Utorak,
27. 02. 2001.
8,30
Jutarnja molitva
9,00
Predavanje: “Meugorje u slubi Crkve i svijeta - 20 godina”, dr. fra Ljudevit
Rupi
10,00
Stanka
10,30 Susret
i razgovor s predavaem
12,00
Ruak
15,00
Odlazak na Brdo ukazanja
17,00
Veernji molitveni program u crkvi
Srijeda,
28. 02. 2001.
ista
srijeda: Molitveni dan: fra Slavko Barbari i fra Jozo Zovko
9,00
Predavanja, molitva, razgovori
12,00
Ruak (kruh i voda)
14,00
Odlazak na Krievac
17,00
Veernji molitveni program u crkvi
21,00 -
22,00 Klanjanje
etvrtak,
1. 03. 2001.
8, 30
Jutarnja molitva
9, 00
Iskustva sudionika
11,00 Sv.
misa - fra Ivan Sesar, upnik
...
Zajedniki ruak
Predavai
na ovogodinjem seminaru:
Dr. fra
Boo Luji roen je 1946. godine u Osjeku, Odak. 1966. stupio
je u franjevaki red, Provincija Bosna Srebrena. Zareen je za sveenika 1974.
god. Studij teologije zavrio je 1974. na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a
magisterij postie na Teolokom fakultetu u Ljubljani 1977. god. Doktorirao je
na istom fakultetu 1982. na temu: “Iskustvo Boga i ovjeka u Jeremijinoj
knjizi”. Posebne biblijske studije nastavio je na Papinskom biblijskom
institutu u Rimu gdje je postigao licencijat biblijskih znanosti, nakon ega je
krae vrijeme studirao na Franjevakom biblijskom institutu u Jeruzalemu.
Diplomirao je takoer njemaki jezik i knjievnost na Filozofskom fakultetu u
Sarajevu godine 1984. Od 1977. na Franjevakoj teologiji u Sarajevu predaje
biblijsku teologiju i egzegezu, a od 1993. predava je i na Katehetskom
institutu, kao i na Institutu za teoloku kulturu laika Bogoslovnog fakulteta u
Zagrebu, te na Evangelikom teolokom fakultetu u Zagrebu.
Dr. fra
Ljudevit Rupi roen je 1920. godine u Hardomilju, Ljubuki. 1939.
stupio je u franjevaki red u Hercegovakoj provinciji, a 1946. zareen je za
sveenika. Studij teologije zavrio je 1947. na Bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu. Doktorirao je 1958., a habilitirao 1971. na istom fakultetu. Od 1958.
do 1988. predavao je novozavjetnu egzegezu na Franjevakoj teologiji u
Sarajevu, a neko vrijeme i na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pod
jugokomunistikim reimom tamnovao je 1945. i 1947. god., te od 1952. do 1956.
godine. Dulje vrijeme (1968-1981) bio je lan Teoloke komisije pri Biskupskoj
konferenciji bive Jugoslavije. Preveo je Novi zavjet s izvornika na hrvatski
jezik. Prijevod je doivio brojna izdanja. Objavio je mnogo knjiga, studija i
lanaka na hrvatskom, njemakom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku, te
je odrao mnotvo predavanja na brojnim kongresima i simpozijima po Europi i
Americi.
Osmi
meunarodni susret voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina
vezanih za Meugorje, odrat e se u Novoj dvorani u Meugorju.Broj mjesta
je ogranien, a svake je godine broj sudionika sve vei. Stoga vas molimo da to
prije, a najkasnije do konca prosinca 2000. prijavite svoj dolazak na ovaj
susret. Prijave izvriti na broj faxa (+ 387 36) 651 300 i 651 444 ili puetm
e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr (za Mariju Dugandi) ili pak u Uredu
informacija svetita osobno ili putem telefona na broj 00387 36 651 988.
Za sve jezine skupine bit
e organizirano simultano prevoenje. Cijena seminara je 120 DEM po osobi. U
cijenu su ukljueni svi trokovi organizacije i rada seminara (predavai,
prijevodi tekstova, simultani prijevod i zajedniki ruak zadnji dan). Prilikom
plaanja na poetku seminara svaki e sudionik dobiti akreditaciju koja e mu
omoguiti sudjelovanje u radu seminara. Za smjetaj u Meugorju treba se
pobrinuti svatko osobno. Vjerujemo da vama to nije potekoa budui da dugi niz
godina dolazite u Meugorje i u njemu imate svoje poznanike i prijatelje. Sa
sobom treba ponijeti radio sa slualicama radi simultanog prevoenja. Radio sa
slualicama moi e se nabaviti i tijekom seminara.
Unaprijed se radujemo
vaim prijavama i zajednikom susretu prigodom 20. obljetnice Gospina ukazanja
u upi Meugorje!
Meugorje
- 153, 4. listopada 2000.
“Draga
djeco!
Danas vas
pozivam da se otvorite molitvi. Neka vam molitva postane radost. Obnovite
molitvu u svojim obiteljima i stvarajte molitvene skupine i tako ete doivjeti
radost u molitvi i zajednitvo. Svi koji mole i lanovi su molitvenih skupina,
u srcu su otvoreni Bojoj volji i radosno svjedoe Boju ljubav. Ja sam s vama
i sve vas nosim u svom srcu i blagoslivljam vas svojim majinskim blagoslovom.
Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25. rujna
2000.
TO IMA
MOLITVA S VJEROM?
“Ja
vjerujem, jer molim”, kazao je
jednom prigodom Karl Rahner.
Iskustvo tog velikog teologa koji je na suvremenik, iskustvo je velikih
ljudi i ena kranstva. Za vjerniki hod kroz ivot molitveni ivot nije
nadomjestim niim drugim. Zapoinjui mjesec listopad koji je u Crkvi nazvan i
mjesecom krunice, to nam je
iskustvo dragocjeno.
Molitva
krunice samo je mali dio bogate duhovne i molitvene batine Crkve. Vaan je
zbog svoje jednostavnosti i jo jednog: uzima kljune dogaaje novozavjetne
spasenske povijesti i promatra ih iz Marijina kuta. Molitelj prihvaa da ga
Marija uzme za ruku i da se jo jedanput, molei, zajedniki prisjete svega toga.
Fra Ivan Landeka
U mjesecu
rujnu u svetitu Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 160. 000 sv.
priesti, a na sv. misama koncelebrirala su 3206 sveenika iz domovine i
inozemstva, odnosno 107 sveenika dnevno.
Po
navedenom broju priesti vidljivo je da je hodoasnika bilo uistinu mnogo.
Dodajmo tome da su u Meugorje doli sa svih strana svijeta.
POSJET
TALIJANSKOG BISKUPA
Koncem
rujna u dvodnevnom posjetu Meugorju bio je umirovljeni biskup msgr. Janez
Moretti. Msgr. Moretti je prije umirovljenja obavljao slubu apostolskog
nuncija u Bruxullesu u Belgiji.
MOLITVENI
SUSRETI U BELGIJI I NJEMAKOJ
Od 15.
do18. rujna fra Slavko Barbari vodio je molitvene susrete u Belgiji i
Njemakoj. Klanjanje u franjevakoj crkvi u Bruxellesu odrano je 15. rujna
naveer. Skupilo se dosta molitelja. Ve uobiajeni susret u nacionalnom svetitu Beauraing bio je 16. rujna gdje se Gospa ukazivala poetkom 30tih
godina ovoga stoljea, te posebno pozivala na molitvu za obraenje grenika.
Unato loem vremenu i barikadama na autoputovima zbog poskupljenja nafte i
benzina, skupilo se dosta vjernika na cjelodnevni molitveni program koji je poeo u 10 sati, a zavrio u 18
sati. Nakon zajednikog moljenja krunice na francuskom, flamanskom i njemakom,
slijedilo je predavanje o meugorskim porukama. Otac Jean Boulanger je u 12
sati govorio o sakramentu pomirenja. U poslijepodnevnom programu molila se
krunicu, slavila sveana sv. misa i bio je sat klanjanja s molitvom za ozdravljenje. Osim vjernika iz
Belgije, Njemake i Louxembourga sudjelovala je velika skupina vjernika iz
Konga koji se nalaze u Parizu. Oni su pjevali afrike napjeve i organizirali
sveani prinos darova uz glazbu i liturgijski ples. Pjevanje su vodile
molitvene skupine. Bilo je zaista pravo molitveno ozraje. Desetak ispovjednika
je bilo cijeli dan na raspolaganju za svetu ispovijed. Oni koji poznaju ivot
ovoga svetita, priznaju da su meugorski dani molitve uvijek najintenzivniji.
“Marijanski
dani” bili su organizirani 16 i 17. rujna u Fuldi. To je bila zamisao
nadbiskupa Johannesa Dybe, koji je
u meuvremenu umro, te ga je zamijenio pomoni biskup msgr. Ludwig Schick, koji
je u nedjelju prije podne predvodio misno slavlje u nazonosti mnogih Marijinih
tovatelja, meu kojima su veina bili meugorski hodoasnici. Prvoga dana je,
osim predavanja na teme “Marija, znak jedinstva”,“Obnova 2000 – Crkva i nova
Europa”, te “Vidioci iz Fatime” bila organizirana pobonost krinoga puta,
krunica i misno slavlje. Naveer je poznata obraenica kantautor Inge
Brueck sa zborom mladih iz Neuhofa
pripremila glazbenu veer uz svjedoanstva vjere.
Sveanu
svetu misu u sklopu ovih marijanskih dana u katedrali je prije podne slavio
msgr. Ludwig Schick, pomoni biskup. Govorio je na temu “S Marijom u tree
tisuljee”. Poslije podne je bio meugorski program (krunica, duhovni nagovor
i klanjanje) u franjevakoj crkvi na Frauenbergu koji je predvodio fra Slavko
Barbari. Crkva je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Molitveno ozraje je
bilo zaista lijepo. Ovakvi susreti pokazuju da je meugorski molitveni duh
zahvatio mnoge ljude na svim stranama svijeta, te da donosi plodove obraenja i
osposobljuje vjernike da s Marijom
dou do Isusa i tako sigurno prijeu u novo tisuljee.
Predstavnici
oko 20 latinskoamerikih zemalja
okupili su se od 22. do 26. rujna u Meugorju na XII. meunarodnom susretu
centara mira. Tema ovogodinjeg susreta bila je: "Slavimo s Marijom Veliki
jubilej”. Ti centri su nastali diljem latinske Amerike kao mjesta okupljanja
svih onih koji su osjetili vanost Gospina poziva u Meugorju. Njihova
djelatnost se ogleda poglavito u irenju poruka, te u organizaciji molitvenih
skupina i hodoaa. Kao to smo rekli, to je ve XII. susret, a etvrti put se
odrava u Meugorju. 650 sudionika provelo je 5 dana u molitvi i razmiljanju,
razmjenjujui iskustva svoga dugogodinjeg rada na irenju Gospine poruke mira
meu vjernicima panjolskog govornog podruja. Posebno je istaknuta nunost
duhovnog rasta u ivljenju Gospinih poruka za svakoga pojedinca, kao i irenje
poruka drugima, te osnivanje i voenje molitvenih skupina. Ovo je poticaj i
dobar primjer svima kako se zajedno moe raditi na irenju poruka mira.
Nakon
zavrenog susreta oko 100 sudionika, uglavnom voditelja molitvenih skupina i
Centara mira, nastavilo je svoj hodoasniki boravak na trodnevnim duhovnim
vjebama u Meugorju.
OBAVIJEST MEUGORSKIM
HODOASNICIMA O NOVOM REIMU VISA I PUTOVNICA
Po
najnovijem reimu viza i putovnica ulazak u Bosnu i Hercegovinu, pa tako i
dolazak u Meugorje, mogu je za graane odreenih zemalja iskljuivo ako imaju
u svojim putovnicama ulaznu vizu za Bosnu i Hercegovinu. Ulazne vize nisu
potrebne za graane slijedeih zemalja: Republika Hrvatska, Malezija,
Jugoslavija, Iran, Makedonija, Maarska, Rusija, Rumunjska, Tunis, Turska,
Vatkan, Lichtenstein, Austrija, Belgija, Bahrein, Bruneja, vedska, Kuvajt,
UAR, Velika Britanija, Grka, Japan, Njemaka, Danska, Nizozemska, Saudijska
Arabija, Finska, Francuska, Irska, Oman, vicarska, Norveka, Luksemburg,
panjolska, SAD, Kanada, Portugal, Katar, Italija i Slovenija.
Za
graane svih ostalih drava potrebna je viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
Po
istom sustavu za sve strane dravljane potrebna je putovnica. Nije, dakle
dovoljna osobna karta osim za graane Republike Hrvatske.
Meugorje
- 152, 20. rujna 2000.
“Draga
djeco!
elim s vama
podijeliti svoju radost. U svom bezgrjenom srcu osjeam, da je mnogo onih koji
su mi se priblili i nose na poseban nain u svojim srcima pobjedu mog
bezgrjenog srca molei i obraajui se. elim vam zahvaliti i potaknuti vas,
da s ljubavlju i snagom Duha Svetoga jo vie radite za Boga i njegovo
kraljevstvo. Ja sam s vama i blagoslivljam vas svojim majinskim
blagoslovom.Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25.
kolovoza 2000.
TO SE
ZABORAVLJA?
Svijet
u kojem ivimo sve je manji. Razvoj i dostignuta razina
suvremenih komunikacija na
razliitim podrujima pomogle su da se ljudi meusobno bolje upoznaju. Bolje
upoznavanje stvara povoljniju klima za suradnju i razumijevanje razliitih
tradicija i razliitosti openito. Sve je to stvorilo uvjete za proces
globalizacije koji je u tijeku, iji pak ishod ne moemo u ovome trenutku
dosegnuti. Proces nailazi, istina,
na odobravanje. No, ne mogu se potisnuti ni strahovi i zabrinutost koji su sve
izraeniji. Mjesto i uloga malih vrlo je upitna i to mali osjeaju. Povezivanja
temeljena na isto gospodarskoj i profitnoj razini prije ili kasnije pretvaraju
se u tempiranu bombu. Tomu je blia i dalja povijest dovoljan dokaz.
Marginalizacijom religioznog i duhovnog gubi se jedan povjesni sadraj.
Vie
od toga, gubi se vezivno tkivo koje je bilo, istina, i zlorabljeno, ali su na njegovim zasadama nicali i razvijali se najvei dosezi
suvremenog ovjeka i drutva.
Fra
Ivan Landeka
V I J E S T I
BROJ
PRESTI I KONCELEBRANATA
U mjesecu
kolovozu u svetitu Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 159. 500 sv.
priesti, a na sv. misama koncelebrirala su 3 404 sveenika iz domovine i
inozemstva, odnosno 110 sveenika dnevno.
Naih
hrvatskih hodoasnika u kolovozu
je bilo uistinu mnogo. Budui da je to mjesec godinjih odmora mnogi su svoj
boravaka na moru iskoristili i za hodoae u Meugorje.
Od
stranih hodoasnika biljeimo izuzetno velik posjet hodoasnkih skupina i to iz:
Portugala, SAD-a, vicarske, Koreje, Francuske, Belgije, Poljske, Slovake,
Maarske, Rusije, Ukrajine, Letonije, Belorusije, eke, Nizozemske, Austrije,
Italije, Brazila, Rumunjske, Australije, Njemake, Kariba, Slovenije, Engleske, Irske, Kube, Nikaragve,
Meksika, Kolumbije, Guatemale, Haitia, Paraguaja, Indonezije, Libanona, Kanade,
Albanije, Litve, Crne Gore, Japana, Novog Zelanda i panjolske.
8.
rujna sveano je proslavljen blagdan
roenja Blaene Djevice Marije - Male Gospe. Veernju svetu misu u zajednitvu
sa 70 koncelebranata predvodio je
novi meugorski upnik fra Ivan Sesar. Ve za ovu svetkovinu u Meugorju se
okupio veliki broj vjernika od kojih su mnogi ostali u Meugorju za proslavu
blagdana Uzvienja sv. Kria.
Blagdan
Uzvienja sv. Kria i ove godine je sveano proslavljen u prvu nedjelju nakon
Male Gospe - 10. rujna na Krievcu. U nazonosti vie desetaka tisua vjernika
sveanu sv. misu predvodio je fra Mijo Dolan, provincijal Bosne Srebrene
zajedno s 30 sveenika. Kao i svake godine rijeke hodoasnika slijevale su se u
Meugorje ve tijekom noi. Mnogi od njih su preli pjeice stotine i stotine
kilometara, neki i bosonogi.
Evo
nekoliko crtica iz povijesti Krievca i kria na njemu podignutog. Oko
kilometar zrane linije od meugorske crkve uzdie se brdo Krievac, koje se
nadovezuje na brdo Crnicu i s njim tvori kut. Na njegovom vrhu (520 m nadm.
visine) tadanji upnik fra Bernardin Smoljan i upljani podigli su godine
1934. 8,56 m visoki armiranobetonski kri. U kri su urezali rijei:
"Isusu Kristu Otkupitelju ljudskoga roda, u znak svoje vjere, ljubavi i
nade, u spomen 1900. godinjice Muke Isusove". U samo kriite su ugraene
moi dobivene za tu prigodu iz Rima - komadi kria kojeg krani tuju kao
kri na koji je bio raspet Isus Krist, a iji se najvei dio uva u crkvi Santa
Croce di Gerusalemme u Rimu. Kri je dovren 15. oujka 1934. godine. Kasnije
se ustalio obaj da se na njegovu podnoju slavi sveta misa prvu nedjelju nakon
Male Gospe u spomen Uzvienja svetog Kria. Krievac ne privlai tolike
hodoasnike ni zbog prirodne ljepote ni zbog znamenitosti na njemu podignutog
kria, nego zato to mnotvo ljudi tvrdi da su nakon poetka meugorskih ukazanja
vidjeli na tom kriu razne svjetlosne i druge znakove. Svi su ih oni povezali s
Gospinim ukazanjima, s porukom meugorskih ukazanja - mirom izmeu Boga i
ovjeka i izmeu ljudi. Shvatili su da put do toga mira neizostavno vodi preko
kria. Mnogi su upravo na tom brdu pronali mir i svoj put do Boga. U svoje
hodoasnke pobonosti i praksu ukljuili su i tovanje kria. Penjui se
tekim putem do kria na Krievcu, hodoasnici obavljaju pobonost Krinog
puta. Zato je pokraj puta uz brdo Krievac postavljeno esnaest bronanih
reljefa, a na svima je i Gospin lik i poruka svima nama: Gospa prati Isusa, i
nas na naem krinom ivotnom
putu.
MISIJSKO
PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARIA U ENGLESKOJ
Ve
je punih 10 godina otkad su poeli redoviti godinji molitveni susreti
meugorskih hodoasnika u Engleskoj. Meugorski obraenik sa idovstva i veliki
dobroinitelj hrvatskog naroda za vrijeme rata g. Bernard Ellis osjetio je
potrebu i predloio godinji molitveni susret engleskih hodoasnika. Zamisao je
prihvaena i od 1990. svake se
godine organizira molitveni dan
posljednjeg ponedjeljka u kolovozu. Na svom povratku iz Engleske fra
Slavko je o svojim dojmovima kazao sljedee:
“Osam
puta smo se sastajali na molitvu kod karmeliana u njihovom poznatom hodoasnikom
mjestu Aylsford, onda smo se premjestili u Walsingham - najstarije marijansko
svetite u Engleskoj. Tako je bilo i ove jubilarne godine. Ujedno je to bio
deseti, jubilarni molitveni susret. Skupilo se mnogo molitelja. Susret je poeo
molitvom krunice, kao u Meugorju. Slijedilo je predavanje, te sveana sv. misa
koju je predvodio upravitelj svetita otac Alan Williams, marist.
Koncelebriralo je dvadesetak sveenika, koji su prije misnog slavlja satima
ispovijedali. Nakon sv. mise je bilo klanjanje i molitva za ozdravljenje.
Prije
samoga molitvenog susreta u Walsinghamu imao sam dva molitvena susreta. 26.
kolovoza je bio susret u upi sv. Margarete kotske., kojom upravlja vel.
Alexander Sherbrooke. On je sa meugorskim hodoasnicima uveo u svojoj upnoj
crkvi i svakodnevno klanjanje od 10 sat izjutra do 10 naveer. Nada se da e
ubrzo biti mogue i trajno klanjanje, jer je sve vie ljudi spremno darovati
Isusu jedan sat i biti s Njime u klanjanju. Duhovni plodovi su, prema
svjedoanstvu o. Alexandra, vidljivi i eli nastaviti raditi u istom duhu.
Uz
godinji molitveni susret svih meugorskih hodoasnika organizira se susret
mladih Youth 2000. Ovo je ve deveti susret. Skupilo se oko 1500 mladih iz cijele Engleske i
kotske. Ovi susreti su nadahnuti meugorskim susretima mladih, a njihovi
voditelji su meugorski hodoasnici. Glavni organizator je prof. Robert Toone i
njegova supruga Amanda. Zapoeli su u etvrtak 24. a zavrili u ponedjeljak 28.
kolovoza prije podne. U nedjelju
27. kolovoza poslije podne sam proveo s mladima, drao predavanje i
vodio klanjanje. Kao u Meugorju! Tema je, kao i tema meugorskog susreta
mladih i susreta u Rimu: Rije je tijelom postala i prebivala meu nama!
Iskustva mladih su vrlo bogata. Uza sve potekoe oko organiziranja, Robert
Toone ne posustaje jer vidi duhovne plodove u srcima mladih. Moemo biti samo
zahvalni Mariji Kraljici mira, za svu onu njezinu djecu koju je okupila oko
sebe i koja nesebino i potpuno predano nastavljaju njezine molitvene programe.”
PROMJENA
TERMINA VEERNJEG PROGRAMA
Od 11.
rujna svakodnevni veernji program u crkvi zapoinje u 17 i traje do 20 sati (u 17 sati krunica,
18 sati sv. misa, blagoslovne molitve i trei dio krunice).
Klanjanje
Presvetom Oltarskom sakramentu je srijedom i subotom od 21 do 22 sata, a
etvrtkom neposredno nakon veernje sv. mise. Klanjanje i molitva pred kriem
Gospodinovim je svakog petka u crkvi nakon veernje sv. mise. Svake nedjelje u
15 sati moli se Krunica mira na Brdu ukazanja, a svakog petka u isto vrijeme
Put kria na Krievcu (s promjenom raunanja vremena ova pobonost e se
obavljati u 14 sati). Prigoda za sv. ispovijed je svaku veer tijekom
molitvenog programa. S promjenom raunanja vremena molitveni program u crkvi se nee mijenjati.
Sv.
mise za razlite jezne skupine odravaju se tijekom jutra, sukladno prethodnom
dogovoru.
Sve
obavijesti u svezi s molitvenim programom u svetitu Kraljice mira u Meugorju,
kao i druge obavijesti, moete dobiti u uredu informacija na tel. +387 36 65 19
88 u vremenu od 09 - 17 sati. Molimo i sve organizatore hodoasnkih skupina da
po dolasku u Meugorje obavijeste svoje hodoasnike o mogunosti dobijanja
potrebnih informacija u uredu informacija, koji se nalazi ispred upne kue, a
ne u upnom uredu.
Meugorje
- 151, 6. rujna 2000.
“Draga
djeco!
elim s
vama podijeliti svoju radost. U svom bezgrjenom srcu osjeam, da je mnogo onih
koji su mi se priblili i nose na poseban nain u svojim srcima pobjedu mog bezgrjenog
srca molei i obraajui se. elim vam zahvaliti i potaknuti vas, da s
ljubavlju i snagom Duha Svetoga jo vie radite za Boga i njegovo kraljevstvo.
Ja sam s vama i blagoslivljam vas svojim majinskim blagoslovom.Hvala vam to
ste se odazvali mom pozivu.”
25.
kolovoza 2000.
Slavlje
Uzvienja svetog Kria u upi Meugorje dobilo je posebno znaenje gradnjom
velikog kria na brdu ipovac. Sagraeni kri promijenio je ime brdu: ono je od
tada brdo Krievac. Od 1981. zagledani u taj kri iz bliza i izdaleka milijuni su molili, plakali i radovali
se. Pod tim kriem mijenjao je Raspeti mnoge
ljudske sudbine, pod tim kriem
dogodili su se nebrojeni zaokreti od nevjere prema vjeri. Zavjetni kri jedne
upe prigodom godine Otkupljenja postao je zajedniko dobro krana iz svega
svijeta.
Kri,
sam za sebe, razdvojen od Raspetoga, ne znai mnogo. Raspeti mu daje
smisao i znaenje. Smisao
mu daju i oni koji ostadoe
podno njegova kria, Majka Gospodinova
posebice. Ljudski ivot oduvijek
je suoavnje s trpljenjem i traenjem izlaza. U kriu i Raspetome sadrano je obadvoje - stvarnost
trpljenja i stradanja i zaokret
koji se dogodio na Raspetome. U kriu i na Krievcu toga se spominjemo i
ugraujemo to u svoj ivot.
fra Ivan
Landeka
V
I J E S T I
BISKUP
SAINT VINCENTA I GRANADE MLADIMA
Na
nedavno zavrenom 11. meunarodnom molitvenom susretu mladih na temu:
"Rije je tijelom postala i prebivala meu nama", jedan od predavaa bio je msgr. Robert
Rivas, biskup Kingstowna, Saint Vincent
i Granada. Tom prigodom obratio se okupljenoj mladei:
”Dragi
mladi!
Piem vam
u duhu velike Jubilarne godine. Velika je povlastica biti s vama ovdje u
Meugorju za Meunarodni molitveni susret mladih. Hvala vam to ste posluali i
odazvali se Gospinom pozivu na susret u ovoj oazi mira, pobonosti i duhovne
obnove. Divim vam se to dolazite s mnogih kontinenata da svjedoite vau vjeru
u Isusa Krista, Marijina Sina. Hvala vam to ste doli na susret s Isusom u
ovoj Jubilarnoj godini.
Nae
veliko jubilarno ispovijedanje vjere usredotoeno je na Krista u otajstvu
njegova Utjelovljenja. Sveti Ivan, ljubljeni uenik, poziva nas da se duboko
zagledamo u otajstvo Utjelovljenja i Roenja Kristova kada zapisuje u svom
Evanelju: ‘Rije je tijelom postala i prebivala meu nama.‘ To
su rijei ivota. Pokazuju kako nam je Bog doao blizu. Boansko je dodirnulo
ovjeansko. Sve ono to je ekalo, zapravo svo stvorenje, poskoilo je od
radosti pri najavi Kristova roenja. To je veliki dogaaj koji slavimo u ovoj
Jubilarnoj godini. Mladi, neka vam danas srce poskoi od radosti, jer va Bog
prebiva meu vama.
‘Rije je tijelom postala i prebivala
meu nama ‘ (Iv 1,4)
Marija
je u srcu ovog velikog otajstva vjere. Ona je rekla ‘da ‘ Bogu i
dala nam je Krista. Kristovo roenje otvara vrata najvee ljubavne prie koja
je ikada bila ispriana ili napisana. Opet nas sveti Ivan uvodi u srce prie: ‘Uistinu,
Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u
njega vjeruje ne propadne, nego da ima ivot vjeni.‘ (Iv 3,16) Marija nosi
tu utjelovljenu ljubav. Njezina poruka vama, mladim ljudima, jest da budete
nositelji te ljubavi vaim prijateljima i mladima vae generacije na poetku
ovog novog tisuljea. Mi smo svi sudionici te velike ljubavne prie koja treba
biti ivljena i priana sve do kraja vremena. Isus je obeao da e biti s nama
zauvijek. To je ljubav, ljubav koja vjeno traje. Naa vjera u Isusa Krista je
najdragocjeniji ‘dar ‘ ljubavi koji moemo podijeliti s drugima.
Uvijek se sjetite majinskih rijei upuenih vama: ‘to god vam rekne,
uinite!‘
‘Rije je tijelom
postala i prebivala meu nama ‘ (Iv 1,4)
Isus
je sam sebe ‘oplijenio ‘ (Fil 2,7) i s nama se identificirao u svemu
osim u grijehu (Heb 4,14-16). Isus zato zna na emu je s nama. A kakav je na
odnos prema Isusu? Na Sveti Otac, papa Ivan Pavao II. kae da Isus od
mladih oekuje velike stvari. Doista, na poetku ovog novog tisuljea u
vae je ruke poloena velika odgovornost: Primiti vjeru, sauvati vjeru i
predati vjeru vaoj generaciji i buduim generacijama. Zato ne smijete
ekati da vidite to e drugi uiniti. Vi morate biti svjetlost! Imate li vi,
mladi krani i kranke, viziju kako ii naprijed? Imate li plan kako ete
produbiti i ojaati va angaman prema Kristu? Odnos prema Isusu je angaman
koji trai energiju i ar vae mladosti. Dajte danas Kristu va mladenaki ar!
‘Oplijenite‘ se u slubi i u ljubavi prema drugima. Vi moete
donijeti velike promjene u Crkvi i u drutvu.
Ne
bojte se postati sveci novog tisuljea! (15. svjetski dan mladih, poruka
Svetog Oca, N3), ne bojte se biti ene i muevi nade. Vai biskupi raunaju na
vas! Crkva rauna na vas. U svojoj poruci za vas prilikom ovogodinjeg
Svjetskog dana mladih, Sveti Otac vam ukazuje na Krista kao onoga koji je ovdje
za vas i kojemu vam valja ii. Papa vam kae: ‘Ne idite nikome osim
Kristu. Ne traite nigdje drugdje ono to vam samo on moe dati.‘ (N3)
Trudite
se uvijek da posvuda, u svemu i u svakome naete Krista. Prepoznajte ga u
izoblienim licima mladih vae generacije. ujte njegov krik u kricima
siromanih, odbaenih i onih koje je slomilo trpljenje. ujte zov za pravdom i
brinite se za brige drugih. Susretnite Krista svaki dan u njegovoj Rijei i
zaljubite se u njega u Euharistiji. Neka vaa molitva bude hranjena
euharistijskim klanjanjem. Nai su ivoti prazni bez osobnog odnosa prema
Kristu. Neka to bude jedan od vaih mladenakih prioriteta. Krist hoe da
budete sretni. Zato radosno ivite svoj ivot. Isus nije doao da vam oduzme
radost nego da po njemu upoznate pravu radost.
‘Rije je tijelom
postala i prebivala meu nama ‘ (Iv 1,4)
Mladi,
pozivam vas da izaberete Boga za cijeli svoj ivot, neka to bude va ivotni
izbor. Postanite misionari ivota. Sluajte, poput Marije, poticaje Duha
Svetoga i spremno idite tamo gdje vas Krist treba kao svoje predstavnike. Ne
bojte se. Isus, Rije Tijelom postala, Kruh ivota, va brat, je s vama!
Blagoslivljam vae
obitelji, vae sveenike, redovnike i prijatelje.
Gospe naa, Kraljice Mira,
moli za nas! Meugorje, 3.
kolovoza 2000."
FRA IVAN LANDEKA OTIAO IZ
MEUGORJA - MEUGORJE IMA NOVOGA UPNIKA
Nakon
12 godina nesebinog i predanog sluenja Bogu i svim hodoasnicima koji su
traili svoj put do Njega, te upljanima upe Meugorje, fra Ivan Landeka je
otiao na drugu slubu. Fra Ivan preuzima slubu upnika u upi Humac
hodoasnicima poznatoj kao polazite tradicionalne Hodnje mira prigodom
obljetnice Gospinih ukazanja i upu iz koje godinama franjevci dolaze u
Meugorje ispovijedati.
U ime
svih vas koji ste osjetili fra Ivanovu brigu i skrb tijekom vaih hodoaa u
Meugorje od srca mu zahvaljujemo za svako uinjeno dobro. A bilo ga je u
izobilju! Obeajmo mu i na ovaj nain svoje molitve da ga Gosopdin prati u
daljnjem sluenju brai i sestrama.
I
kaplean fra Branimir Musa otiao je
iz Meugorja i preuzeo slubu gvardijana u franjevakom samostanu na
Humcu. U ime svih vas, koji ste potaknuti fra Branimirovim nadahnutim
propovijedima otkrili ljubav Boju, od srca mu zahvaljujemo i preporuamo njegovu slubu u vae molitve.
Novi
upnik upe Meugorje je fra Ivan Sesar, franjevac Hercegovake franjevake
provincije i doktor crkvenog prava. Ovim putem njemu i novom kapelanu fra Ljubi
Kurtoviu elimo iskrenu dobrodolicu obeavajui im svoju suradnju i molitve.
U pismu “Tertio Millenio Adveniente”
Sveti Otac Ivan Pavao II. naglaava da “tvrdnja o Kristu sreditu ne moe biti
rastavljena od priznavanja uloge koju je imala njegova presveta Majka” (br.
43). Kalendar jubilejskih slavlja
spominje na osobit nain Marijine blagdane povezane s tajnom
Utjelovljenja. Na 8. rujna slavi
se spomen Marijina roenja u svezi s Kristovim roenjem.
U
svetitu “Madonna del Divino Amore” u Rimu slavi se 20. medjunarodni
marioloko-marijanski kongres, s kojim je povezan jubilej marijanskih svetita.
U subotu 23. rujna u pono polazi pjeako hodoae od sv. Ivana Lateranskog u
svetite “Divino Amore”. U nedjelju 24. rujna sveanom misom na Trgu sv. Petra
Sveti e Otac zakljuiti Marijanski kongres i Jubilej Marijinih svetita.
Na
blagdan Gospe od Ruarja, u subotu 7. listopada, stie originalni kip Majke
Boje Fatimske na Trg sv. Petra, gdje e Marijini tovatelji iz cijelog svijeta
zajedno u molitvi bdjeti u
pripremi na in stavljanja pod
Marijinu zatitu treeg tisuljea
u povodu Jubileja biskupa. Sve marijanske skupine svijeta pozvane su da
sudjeluju u pripremi i kod ina te posvete.
Tijekom
proteklog razdoblja u kui molitve "Domus pacis" odrana su tri
seminara posta i molitve za poljske i
francuske hodoasnike. U istoj kui odran je i seminar za skupinu
slijepih osoba iz Hrvatske.
Zbog
zanimanja mnogih koji bi eljeli raditi kao vodii u svetitu Kraljice mira u
Meugorju, Drutvo vodia za hodoasnike u upi Meugorje organiziralo je
seminar od 21. do 25. kolovoza. Nakon odranog seminara izvrit e se provjera
znanja. Svi oni koji s uspjehom zavre ovaj seminar stjeu mogunost
ulanjivanja u Drutvo vodia, a samim time i mogunost rada s hodoasnikim skupinama.
Svi oni, naime, koji ele raditi kao vodii u svetitu moraju upoznati i stei
dostatna znanja da bi hodoasnicima, s kojima e u budunosti raditi, mogli
pruiti vjerodostojnu informaciju.
Mladi
su na seminaru sluali predavanja iz pet oblasti: Svetopisamske poruke (fra
Miljenko Stoj), Kranske poruke (fra Milan Lonar), Povijest Crkve u Hrvata
(fra Ivan Mari), Gospine poruke (fra Slavko Barbari) i Turizam i hodoae u
meugorskim dogaanjima (Marija Dugandi).
Koristimo
prigodu zamoliti sve one koji dovode skupine u Meugorje da angairaju mjesnog vodia koji im umnogome moe
pomoi tijekom njihova boravka u Meugorju i, to je najvanije, to su osobe
koje su pripremljene i obrazovane za pruanje vjerodostojnih informacija, te
svoj posao obavljaju u suradnji s Uredom informacija pri svetitu Kraljice mira
u Meugorju.
Meugorje
- 150, 23. kolovoza 2000.
„Draga
djeco!
Ne
zaboravite, da ste ovdje na zemlji na putu prema vjenosti i da je va dom na
nebesima. Zato, djeice, budite otvoreni Bojoj ljubavi i ostavite sebinost i
grijeh. Neka vaa radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnoj molitvi.
Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite, a Bog vam je blizu u
molitvi i preko molitve. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu. “
25.
srpnja 2000.
“Svijet
je pun strahova otkad smo izgubili strah Boji. Stotine i tisue strahova -
strah od sebe samoga, od drugoga,
od svijeta, od budunosti, ine
nas bolesnima. Osloboen od straha
samo je onaj koji ima strah Boji”. (Klaus Hemmerle)
S
napretkom koji se dogaa na mnogim podrujima ovjekova ivota, sve manjim
znaenjem religioznog i u ivotu onih koji se priznaju vjernicima, oekivalo se
da e osjeaj straha manje - vie i nestati. Pokazalo se, meutim, da to je
vea vezanost i ovisnost o materijalnoj sigurnosti, da je i koliina razliitih
strahova vea. Takvo stanje suava stvarnu slobodu i postaje pogonsko gorivo za
sukobljavanja i manipulacije. Strah Boji o kojem govori Biblija, najmanje je
strah. Rije je u biti o povjerenju. A povjerenje je znak da ovjek ne moe
biti dostatan sam sebi, nego mu je potreban drugi.
Vjernik u Bogu nalazi tog d r u g
o g pa ono to nazivamo
strahom Bojim u stvari je v j e r a.
Fra Ivan Landeka
Na
blagdan Velike Gospe 15. kolovoza upu Meugorje posjetilo je oko 10
tisua hodoasnika sa svih
kontinenata. Meu njima svakako treba istaknuti mnotvo hrvatskih hodoasnika
koji su iz razliitih krajeva nae domovine bosonogi hodoastili Mariji
Kraljici mira. Samome blagdanu prethodila je molitvena devetnica tijekom koje
se na veernji molitveni program i sakrament pomirenja okupljao veliki broj
vjernika. Zbog razliitosti jezinih skupina sv. mise su se tijekom dana
slavile na 9 jezika. I pored te jezine razliitosti hodoasnici su bili
povezani molitvom i pronjama upuenim Mariji, ponajprije molitvom za toliko
nam potreban mir. Sveanu veernju sv. misu, zajedno s 52 koncelebranata, predvodio je fra Boo Vuleta
koji je u nadahnutoj propovijedi naglasio: “... Da nam je Bog, uznesenjem Blaene Djevice Marije na
nebo omoguio pogled s Neba na zemlju, pogled na prolaznost. Tako svoj ivot
moemo gledati Njezinim oima, Njezinim srcem i osjetiti ljepotu predanja volji
Bojoj to nas treba nositi kroz ivot...”
DONATORSKA
KONFERENCIJA
Kao
to smo pisali u Biltenu br. 147, 26. lipnja u Meugorju je odrana Meunarodna
donatorska konferencija na kojoj je usvojena sljedea
Meunarodna
konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca inspiriranih
meugorskim porukama odrana je u Meugorju 26 .6. 2000. godine. Na ovoj
konferenciji je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 16 zemalja i sveenici koji
rade u Meugorju.
Sasluavi
to je kroz ovih desetak godina uinjeno za prognanike i izbjeglice, siromane
i bolesne, ratne invalide, ratnu siroad i ostale potrebite, postali smo
svjesniji da moramo zahvaliti Bogu po Mariji Kraljici Mira za iskustva
produbljene vjere i za pomo to smo
je pruili ugroenom narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme rata i
nakon njega.
Postali
smo takoer svjesniji da ima jo puno potreba na razliitim stranama i stoga
smo odluili, prema svojim mogunostima, nastaviti initi dobro, proiriti
podruja svoga djelovanja, potiui i druge da isto ine, uvjereni da inimo
Isusu ono to inimo jednom od njegove najmanje brae (Mt 25,40).
Nazonost
predstavnika idovske , muslimanske i pravoslavne vjeroispovijesti pokazuje da
se nae pomaganje nije ograniavalo samo na “domae u vjeri” (Gal 6,9). Stoga
odluno odbacujemo sve optube koje su u razliitim medijima izreene o
pojedincima i udrugama da su zloupotrebljavali humanitarni rad.
Zazivamo
zagovor Kraljice Mira na sve i
pozivamo ljude dobre volje da nam se pridrue u pomaganju bratu u nevolji.
U
Meugorju, 26. 06. 2000. fra
Ivan Landeka, upnik upe Sv. Jakova - Meugorje
fra
Leonard Ore, predsjednik udruge “Meugorje-Mir” Split
POSJET
BELGIJSKOG BISKUPA
Polovicom
srpnja Meugorje je posjetio biskup belgijskog grada
Namour-a msgr. Leonard Andre- Mutien. U Meugorju je boravio tri dana. Tom
prigodom fra Slavko Barbari razogvarao je s msgr. Leonardom za Glas mira. U nastavku donosimo dio
toga razgovora:
“AML: Meugorje sam susreo preko mojih
bogoslova. Kad sam bio rektor bogoslovije St-Paul u Louvain-la-Neuve, 1982. i
1983., neki od mojih bogoslova ili su u Meugorje. To je bilo na samom poetku
ukaznja. Nikad prije nisam uo o tome govoriti. Nekoliko bogoslova je dolo k
meni traiti doputenje da za
vrijeme praznika odu u Meugorje. Nisam nita znao o tome, i pitao sam ih
postoji li stav Crkve u svezi s Meugorjem. Rekli su mi da ne, da je to poelo
prije nekoliko godina, te da se ini da se Djevica tamo ukazuje. Dali su mi
jedan lanak na itanje i rekao sam im: idite vidjeti, idite vidjeti! Nekoliko
puta su mi o tome govorili pa sam 1984. i sam odluio otii vidjeti. Nas
etvero sveenika s bogoslovije doli smo u Meugorje u lipnju 1984. Moram rei
da ono to sam vidio u upnoj crkvi 1984., tu puku pobonost, nain na koji se
moli krunica, slavi Euharistija, susret koji sam imao s vidiocima dva puta za
vrijeme “ukazanja” u sakristiji - sve to mi se inilo vrlo pozitivnim, posebno
nain na koji se ovdje molilo.
GM: Koliko
puta ste ve doli u Meugorje?
AML: Ovo mi
je drugi posjet. Prvi sam put, dakle, doao 1984. Zadrao sam vrlo pozitivan
dojam o onome to sam tu vidio. Kasnije sam bio informiran. itao sam knjige
oca Laurentina, ne sve, ali nekolicinu. Proitao sam nekoliko lanaka, dakle,
zanimao sam se. Posebno, dok sam bio profesor u Louvain-u, vidio sam meu
studentima neke koji su bili u Meugorju i koji su tu otkrili molitvu,
ispovijed, Euharistiju i post i sjeam se da sam na bogosloviji poeo postiti
petkom dosta redovito slijedei primjer nekih mojih bogoslova ili drugih
studenata koje sam susreo na sveuilitu i koji su postili nakon hodoaa u
Meugorje. Kad sam postao biskup susreo sam vjernike moje biskupije koji su
postili svakog petka, koji su otkrili sakramente zahvaljujui susretu s
Meugorjem. Utvrdio sam da meu bogoslovima redovito ima onih koji su doivjeli
obraenje i dobili zvanje zahvaljujui Meugorju. Sada imam tridesetak
bogoslova, meu kojima je njih
nekoliko koji su ovdje doivjeli duhovno iskustvo koje je obiljeilo njihovo
zvanje. Takvi plodovi me zanimaju. Znam da po logici od krivih premisa moemo izvui tone
zakljuke. Pa ipak, injenica da se toliko pozitivnih otkria dogaa upravo
zahvaljujui Meugorju pozitivan je dokaz u prilog Meugorja. Ja sam se, dakle,
nastavio informirati i rekao sam da bih se jednog dana mogao i vratiti u
Meugorje. U 2000. godini pomislio sam da bih mogao iskoristiti Jubilej za
kratko hodoae. injenica da u ovom trenutku u Francuskoj i u Belgiji postoji
mnogo otpora prema meugorskim dogaanjima, knjiga koje kritiziraju Meugorje,
potakla me da doem i vidim vlastitim oima. Ne volim suditi stvari, situacije
i osobe iz daleka, samo iz knjiga; radije osobno malo pogledam. Nakom to sam
informirao mostarskog biskupa o svom dolasku, doao sam ovamo kao hodoasnik
moliti, ali i osobno se uvjeriti, i moram rei da mi se ono to vidim u upnoj
crkvi na pastoralnom planu ini jako dobro: molitva krunice, Euharistija,
klanjanje, solidna pobonost, uravnoteena pobonost, prosvijetljena pobonost.
to se meugorskih dogaaja tie, nije na meni da se o tome izjasnim, to je na
mjesnom biskupu, na biskupima Bosne i Hercegovine, da nakon detaljnog
prouavanja situacije formuliraju sud o vjerodostojnosti ili nevjerodostojnosti
ukazanja. To nije moja stvar! U svakom sluaju, prihvatit u slubeni sud
Crkve.
GM: Zato se
u Crkvi oklijeva kad se vide dobri plodovi?
AML: Ja
mislim da Crkva u svojoj mudrosti eli da se kod ovakvih fenomena najprije
proue injenice, a tek onda plodovi. Mislim da je to pravilo koje je ve formulirao
kardinal eper kad je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere. Najprije se
prouava injenice, a tek onda plodove. Prouavanje plodova nije dovoljno.
Treba prouavati injenice, ali obilatost pozitivnih plodova je po sebi
pozitivan dokaz, iako mi se ini da ima, kao u svakoj ljudskoj stvari, i
negativnih plodova. Gdje god ima ljudi ima i ljudskih stvari, katkada
preljudskih. Kao i meu 12 apostola
GM: Odakle
dolazi opozicija?
AML:
Razumijem da se postavljaju pitanja o fenomenima Meugorja i da postoje
prigovori protiv ukazanja u Meugorju. Razumijem da se na primjer
postavljaju ovakva pitanja:
mnotvo ukazanja, injenica da su na neki nain predvidljiva, zna se kojeg
dana. Razumijem da postoji otpor. Osobno nema mnogo apriornih zamisli o tome
to bi Presveta Djevica trebala, a to ne bi trebala uiniti. Ja radije
prihvaam stvari, makar i uznemiruju moje osobne ideje, ali razumijem da se
pitanja postavljaju i vjerujem da, prema onome to sam mogao vidjeti, u ovom
fenomenu Meugorja ima bitnih stvari, ali ima i parazita. Vjerujem da postoji
ono temeljno, ali i sluajnosti, jedno je vie pozitivno, a drugo vie
negativno. U Lourdesu me se jako
dojmilo svjedoanstvo Bernardice, rekao bih 100% isto. ini mi se da je ovdje
oko sredinjeg dogaaja bilo parazita.
Razumijem da se postavljaju pitanja. Ostajem informiran i o pitanjima koja si
postavljaju protivnici Meugorja. Treba ih uti, i zato sam proitao knjigu
Joachima Boufflet-a od poetka do
kraja. Napisana je u polemikom tonu koji mi se ne ini na mjestu, ali ima
pravih pitanja koja su postavljena i koja jednog dana moraju dobiti jasan i
povijesno utvren odgovor. Prihvaam, dakle, ta pitanja, ali elim ostati
otvoren dogaaju. Poznajem prijatelje biskupe kojima je pravilo ponaanja rei:
“Pazi, ako smo otvoreni dogaaju Meugorja moda moemo ohrabriti neto to
nije vjerodostojno.”Postoji rizik. Ja sam osjetljiv vie na suprotan rizik i
kaem: “Isto tako je mogue da je Nebo govorilo ljudima na tom mjestu i ja ne
elim preuzeti rizik da se apriori zatvorim toj milosti.” Postoje dva rizika:
rizik da se prevarimo u Meugorju i rizik da proemo pokraj jednog milosnog
dara.
GM: Dara
Neba?
AML: elim da
oni koji za to imaju milost i kompetenciju, mjesni biskup, biskupska
Konferencija Bosne i Hercegovine, teoloka i nauna komisija, nastave
prouavati ovaj fenomen, da jednog dana formuliraju sud Crkve o onome to se je
ovdje dogodilo. Do tada, izmeu dva rizika, ja radije preuzimam rizik da budem
preotvoren nego li rizik da se apriori zatvorim milosti Bojoj koja moe
djelovati na ovom mjestu. Zato, dakle, zauzimam stav otvorenosti u
razboritosti.
GM: Mi franjevci, ekajui
konaan sud, stavljamo se na slubu osobama koje dolaze ovamo. Biskup nas
smatra “neposlunima” zbog “ukazanja”, ali mi nemamo nekog velikog izbora: ako
ljudi dolaze ovamo, mi im moramo sluiti
AML: Koliko mogu vidjeti,
va pastoralni rad u upnoj crkvi ne temelji se na ukazanjima kao takvima. ini
mi se da se puno ne spominju ukazanja kad se slavi Euharistija i sakramenti.
Katkada ak ujem: “Svi plodovi Meugorja dolaze jednostavno od injenice da se
slavi Euharistija, da se klanja Euharistiji, da se ispovijeda, da se moli.
Plodovi, dakle, ako ih ima, ne dolaze od navodnih ukazanja nego od sakramenata
Crkve.” To katkada ujem.
GM: Neki kau: “Gdje ima
molitve, ima milosti i udesa.”
AML: Ta mi se logika ne ini
sasvim tonom. Istina je da tamo gdje ima molitve, Euharistije, ispovijedi,
plodovi dolaze. Ali ima mnogo drugih mjesta na svijetu gdje se moli, gdje se
ispovijeda, gdje se slavi Euharistija, a nema iste vrste tako oitih plodova!
GM: Vi,
dakle, mislite da se ta dimenzija moe pripisati ukazanjima?
AML: Vjerujem
da je to indikacija koju treba prouavati, indikacija koja navodi na
razmiljanje. Redovito susreem mlade koji misle na sveenitvo ili koji su
imali duboko iskustvo obraenja dolazei ovamo, mnogo vie nego u odnosu na
druga mjesta i to mi namee pitanja. Ne mogu prihvatiti bez rezerve da su
plodovi Meugorja vezani jedino uz ivljenje sakramenata, njih se ivi i na drugim
mjestima. Ovdje postoji neto to postavlja posebno pitanje. Nije na meni da se
izrazim o realnosti tih osnova, ali postoji pitanje koje se ne moe izbjei.
GM: Na kraju,
elite li ovdje dati neku poruku svijetu?
AML: Mislim
da ivimo u razdoblju koje na duhovnom planu zahtijeva hitnost. Uvjeren sam,
kao i Papa Ivan Pavao II., da je vrijeme Jubileja vrijeme posebne milosti koje
priprema, kao to je Ivan Pavao II. vie puta rekao, novi izljev Duha Svetoga
na Crkvu. Ono to oekujem od Meugorja je da doprinese pripremanju tog novog
izljeva Duha Svetoga kojeg Crkva i svijet trebaju. Stoga mislim da je
najnunije koncentrirati se na najbitnije, kao to to vi ovdje radite, u ovoj
upi: koncentrirati se na Euharistiju koja je izvor kranskog ivota, a za ostalo
mislim da treba njegovati milost mira i traiti da se razluivanje u vezi
Meugorja uini u najboljoj moguoj klimi, za dobro Crkve.
GM: Molit
emo za vas. Blagoslovite nas! Hvala!"
Posljednjih
dana mnogi trae video zapise s proteklog molitvenog susreta mladih. Mogue ih
je dobiti u Uredu informacija svetita i to osobno, a ne putem pote.
Oko
200 mladih framaa (lanova franjevake mladei) hodoastilo je polovicom
kolovoza u Rim prigodom Jubilarne godine na Meunarodni susret mladih sa Sv.
Ocem. Framae iz Meugorja vodi fra Branko Rado. Neka njih i sve mlade prati
zagovor Kraljice mira na tom vanom hodoau, da bi postali i ostali dijelom
mlade generacije odane Bogu i Crkvi.
Proteklih dana Meugorje je posjetio
podpredsjednik hrvatske Vlade dr. Goran Grani zanimajui se za dogaaje u
ovome svetitu.
Nedavno
je meugorsko svetite posjetila obitelj bolivijskog predsjednika Banzera:
supruga s keri, dvojicom
zetova i dvoje unuadi. Tom je
prigodom ga Yolanda de Banzer izjavila: "eljela sam arko doi u
Meugorje. U nekoliko navrata mi se inilo da e to ostati i neispunjena elja.
Sada se ispunila i presretna sam." Svoj boravak u Europi zapoeli su
susretom sa Sv. Ocem, a zavrili ga hodoaima u Lourdes, Fatimu i Banneaux.
Meugorje
- 149, 9. kolovoza 2000.
„Draga
djeco!
Ne
zaboravite, da ste ovdje na zemlji na putu prema vjenosti i da je va dom na
nebesima. Zato, djeice, budite otvoreni Bojoj ljubavi i ostavite sebinost i
grijeh. Neka vaa radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnoj molitvi.
Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite, a Bog vam je blizu u
molitvi i preko molitve. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25.
srpnja 2000.
“Doite
vi sami napose, na samotno mjesto, te se malo odmorite!” (Mk 6,31) Tako Isus
kaza uenicima. U ovim ljetnim danima mnogi govore o odmoru. Jedni, gdje e se
uputiti i kako provesti odmor. Drugi e kazati, ni ove godine nemamo mogunosti
nekamo otii. Uenici, studenti, radnici umirovljenici govore o odmoru. Odmor
je sve vie vezan uz putovanja i sve vie povezan s razdobljima kad nema posebnih obveza. Odmor kao
dio svakog dana ostaje nedovoljno
zapaen. No, moda je upravo tu izvor mnogih vrsta umora. Od poetaka
civilizacije odmor se vee i uz religijske i religiozne sadraje i ini odmor
cjelovitim. Subota u idovstvu, nedjelja u kranstvu nezamislivi su bez
religioznog sadraja.
Fra Ivan Landeka
BROJ PRIESTI
I BROJ KONCELEBRANATA
Tijekom
mjeseca srpnja u svetitu Kraljice Mira u Meugorju podijeljeno je 88 500 sv.
priesti, a na sv. misama koncelebriralo je 3238 sveenika iz domovine i
inozemstva, odnosno 104 sveenika dnevno.
Neke
od zemalja iz kojih su hodoasnici tijekom mjeseca srpnja posjetili Meugorje
su: SAD, Canada, Australija, Engleska, Irska, Nizozemska, Njemaka, Francuska,
Austrija, Litva, Letonija, Koreja, Maarska, Rumunjska, eka,
Poljska,Slovaka, Slovenija, Makedonija, Crna Gora i, dakako, Hrvatska.
Tradicionalni,
11. meunarodni molitveni susret mladih odran je od 31. srpnja do 6. kolovoza
1999. Tema ovogodinjeg susreta, na kojem je sudjelovalo oko 15000 mladih bila
je "Rije tijelom postala i nastanila
se meu nama". Susret je zapoeo 31. srpnja veernjim
molitvenim programom. Podteme o kojima su mladi razgovarali i razmiljali bile
su:
- "Oev plan -
poslati Emanuela! "
- "Marija
- Majka Emanuelova!"
- "Isus
- Kruh ivota - put kruha!"
- "Euharistija - lijek za rane due i tijela!"
- "Draga
djeco, zaljubite se u Isusa u euharistiji!"
- "Idite
kui i postanite kruh za ivot svijeta!"
4.
kolovoza naveer mladi iz zajednice Cenacolo predstavili su svoje puteve
ozdravljenja glazbeno-scenskim
uprizorenjem "Isus, iscjelitelj rana due i tijela!"
Predavai
na susretu mladih bili su: Primo Martinuzzi, Wayne Weible, p. Francesco
Carlino, p. Selwaine, s. Elvira Petrozzi, don Cosimo Cavaluzzo, fra Jozo Zovko,
fra Slavko Barbari i drugi svjedoci.
O
svome iskustvu mladima su govorili i meugorski vidioci.
Seminar
je zavrio sv. misom na Krievcu 6. kolovoza na blagdan Preobraenja Isusova. Simbolina je veza posljednjeg dana
molitvenog susreta i blagdana kojega se Crkva toga dana spominje. Mnogi mladi,
naime, nakon tjedna provedenog u molitvi, pjesmi, zajednitvu i sabranosti
odlaze svojim domovima upravo preobraeni. Potvrda tomu je ve 11. ovakav
susret. I sve one budue stavljamo u ruke Boje Providnosti preporuuji ih i
vaim molitvama.
8. MEUNARODNI SUSRET VODITELJA CENTARA MIRA I MEUGORSKIH MOLITVENIH
SKUPINA
upni
ured Meugorje organizira 8. susret voditelja centara mira, molitvenih i
karitativnih skupina koji e se
odrati od 26. veljae do 1. oujka 2001. u Meugorju. Tema susreta je:
”MIR I
POMIRENJE”
Ponedjeljak,
26. 02. 2001.
8,30 Jutarnja molitva
9,00 Predavanje: “Poruka
mira i pomirenja”, dr. fra Boo Luji
10,00 Stanka
10,30 Susret i razgovor s predavaem
12,00 Ruak
15,00 Susret s franjevcima
17,00 Veernji molitveni program u crkvi
Utorak,
27. 02. 2001.
8,30 Jutarnja molitva
9,00 Predavanje: “Meugorje
u slubi Crkve i svijeta - 20 godina”, dr. fra Ljudevit Rupi
10,00 Stanka
10,30 Susret i razgovor s predavaem
12,00 Ruak
15,00 Odlazak na Brdo ukazanja
17,00 Veernji molitveni program u crkvi
Srijeda,
28. 02. 2001.
ista
srijeda: Molitveni dan: fra Slavko Barbari i fra Jozo Zovko
9,00 Predavanja, molitva,
razgovori
12,00 Ruak (kruh i voda)
14,00 Odlazak na Krievac
17,00 Veernji molitveni program u crkvi
21,00 -
22,00 Klanjanje
etvrtak,
1. 03. 2001.
8, 30 Jutarnja molitva
9, 00 Iskustva sudionika
11,00 Sv. misa - fra Ivan Landeka
... Zajedniki ruak
Predavai
na ovogodinjem seminaru:
Dr. fra
Boo Luji roen je 1946. godine u Osjeku, Odak. 1966. stupio
je u franjevaki red, Provincija Bosna Srebrena. Zareen je za sveenika 1974.
god. Studij teologije zavrio je 1974.
na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a magisterij postie na Teolokom
fakultetu u Ljubljani 1977. god. Doktorirao je na istom fakultetu 1982. na
temu: “Iskustvo Boga i ovjeka u Jeremijinoj knjizi”. Posebne biblijske studije nastavio je na Papinskom
biblijskom institutu u Rimu gdje je postigao licencijat biblijskih znanosti,
nakon ega je krae vrijeme studirao na Franjevakom biblijskom institutu u
Jeruzalemu. Diplomirao je takoer njemaki jezik i knjievnost na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu godine 1984.
Od 1977. na Franjevakoj
teologiji u Sarajevu predaje biblijsku teologiju i egzegezu, a od 1993.
predava je i na Katehetskom institutu, kao i na Institutu za teoloku kulturu
laika Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, te na Evangelikom teolokom fakultetu u
Zagrebu.
Dr. fra
Ljudevit Rupi roen
je 1920. godine u Hardomilju, Ljubuki. 1939. stupio je u franjevaki red u
Hercegovakoj provinciji, a 1946. zareen je za sveenika. Studij teologije
zavrio je 1947. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1958., a
habilitirao 1971. na istom fakultetu. Od 1958. do 1988. predavao je
novozavjetnu egzegezu na Franjevakoj teologiji u Sarajevu, a neko vrijeme i na
Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pod jugokomunistikim reimom tamnovao je
1945. i 1947. god., te od 1952. do 1956. godine. Dulje vrijeme (1968‑1981) bio
je lan Teoloke komisije pri Biskupskoj konferenciji bive Jugoslavije. Preveo
je Novi zavjet s izvornika na hrvatski jezik. Prijevod je doivio brojna
izdanja. Objavio je mnogo knjiga, studija i lanaka na hrvatskom, njemakom,
talijanskom, francuskom i engleskom jeziku, te je odrao mnotvo predavanja na
brojnim kongresima i simpozijima po Europi i Americi.
Osmi
meunarodni susret voditelja
centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za Meugorje, odrat e se u Novoj dvorani u Meugorju .
Broj
mjesta je ogranien prostorom, a svake je godine broj sudionika sve vei. Stoga
vas molimo da to prije, a
najkasnije do konca prosinca
2000. prijavite svoj
dolazak na ovaj susret. Prijave izvriti na broj faxa + 387 36 651 444 ili puetm e-maila:
medjugorje-mir@medjugorje.hr ili pak u Uredu informacija svetita osobno ili
putem telefona na broj 00387 36 651 988.
Za
sve jezine skupine bit e organizirano simultano prevoenje. Cijena seminara
je 120 DEM po osobi. U cijenu su
ukljueni svi trokovi organizacije i rada seminara (predavai, prijevodi
tekstova, simultani prijevod i zajedniki ruak zadnji dan). Prilikom plaanja
na poetku seminara svaki e
sudionik dobiti akreditaciju koja e mu omoguiti sudjelovanje u radu
seminara. Za smjetaj u Meugorju treba se pobrinuti svatko osobno. Vjerujemo
da vama to nije potekoa budui da dugi niz godina dolazite u Meugorje i u
njemu imate svoje poznanike i prijatelje.
Sa sobom treba ponijeti radio sa slualicama radi simultanog prevoenja.
Radio sa slualicama moi e se nabaviti i tijekom seminara.
Unaprijed
se radujemo vaim prijavama i zajednikom susretu prigodom 20. obljetnice
Gospina ukazanja u upi Meugorje!
Meugorje
- 148, 26. srpnja 2000.
„Draga
djeco!
Ne
zaboravite, da ste ovdje na zemlji na putu prema vjenosti i da je va dom na
nebesima. Zato, djeice, budite otvoreni Bojoj ljubavi i ostavite sebinost i
grijeh. Neka vaa radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnoj molitvi.
Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite, a Bog vam je blizu u
molitvi i preko molitve. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25.
srpnja 2000.
Od
davnine vrijedi izreka: Mladi su nada svijeta. To je istina koja se ne da
pobiti. Tako je bilo u svim vremenima, pa i danas. Napose je to dolazilo do
izraaja u krizna vremena. Jedno od takvih je i ovo dananje. Svijet je danas
obojen razliitim nejasnoama i konfuzijama. Ideali su porueni, vrijednosti
pogaene. Pred mlade se najee stavlja sivilo svagdanjice za kojim se ne
isplati stremiti. Zato je mlade danas u velikoj opasnosti brzo ostarjeti.
Mnogi sa strahom i skepsom gledaju na mlade. Stariji znaju naglasiti kako je u
njihovo vrijeme bilo drukije, kako su oni u mladenakim godinama bili mlai.
Mlade krivicu prebacuje na starije, naglaavajui posebno kako im se nita ne
nudi, kako ih se ne uzima ozbiljno, kako se od njih nita ne trai. I tu
svakako imaju pravo. Najvea kazna za mlade je: nita od nje ne traiti. Crkva
u ovoj Jubilarnoj godini posebno naglaava ulogu mladei, potiui se u drutvu
da se dopusti mladei djelatno zauzeti svoje mjesto. Crkva ovim zapravo samo
osvjetljuje rijei Gospodina Isusa koji ree: Ako hoe biti savren, prodaj
to ima i razdijeli siromasima, a onda doi i slijedi me! (Mt 19, 21). Uinit
nam je da mladi rastu, ne samo u dobi nego jo vie u mudrosti i milosti. Ako
se Crkva i drutvo tako postave, onda se ne treba bojati za mlade. Bit e ona
nada svijeta i to nada koja prelazi u stvarnost.
Fra Branko Rado
U mjesecu lipnju
u svetitu Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 140.000 sv.
priesti, a na sv. misama koncelebriralo je 3089 sveenika iz domovine i
inozemstva, odnosno 103 sveenika dnevno.
Budui
da je 25. lipnja obiljeena 19. obljetnica Gospinih ukazanja u upi Meugorje
samo tih nekoliko dana u Meugorju je boravilo vie od 100 000 vjernika. Stoga
je i nemogue nabrojiti zemlje iz kojih su doli. Hodoasnika je bilo sa svih
kontinenata. Najbrojniji su ipak bili hodoasnici iz Poljske i Hrvatske.
Na kraju seminara dali su zajedniku izjavu koju donosimo u
cijelosti.
Mi,
272 rimokatolika sveenika i bogoslova, redovnika i biskupijskih, iz 30
razliitih zemalja, koji ivimo najrazliitije slube, uz nekoliko predstavnika
grkokatolike, pravoslavne i anglikanske Crkve, okupljeni smo na Pete duhovne
vjebe za sveenike na temu: “Sveenik – ovjek Presvetog Trojstva i
posluitelj Tijela Gospodnjeg ”. Sluali smo nekoliko predavaa: o. Daniel
Ange, o. Rufus Pereira, o. Martin Ramoser, o. James Manjackal, o. Cosimo
Cavaluzzo, s. Elvira Petrozzi, fra Jozo Zovko i fra Slavko Barbari.
Ove
godine Velikog jubileja elimo se radovati to smo djeca Boja, to nas je
Gospodin izabrao i posvetio u svom sveenitvu. Sretni smo zbog svih darova
koje je Gospodin dao svijetu preko Crkve, povjeravajui nam svog Sina Isusa eto
ve od prije 2000 godina.
Zahvaljujemo
mu to nas je uinio slubenicima svojeg Tijela i svoje krvi, svjedocima svojeg
milosra, ljudima koji daju ivot svijetu dajui mu Boga, Boga prisutnog koji
se predaje u sakramentima.
Grjenici,
nedostojni otajstava koja su nam povjerena, molimo za oprotenje sve one iz
naroda koje smo povrijedili, razoarali ili raalostili, molei ih da s nama i
za nas zazivaju milosre Boje.
Ako
smo i zatamnili lice Isusovo u njegovoj Crkvi, odsada elimo sve uiniti da ga
uinimo blistavijim, radei na vlastitom posveivanju.
Doli
smo dakle da se pustimo potpuno obnoviti u Duhu Svetomu, posadanjujui izljev
Duha Svetoga kojeg smo primili prilikom sveenikog reenja. Doli smo primiti
od Oevog srca, po rukama Marije, Kraljice Mira, novi elan ljubavi za Isusa,
novi ar, novi apostolski zamah.
elimo
postati zaljubljeni klanjatelji Isusa u Euharistiji, dakle hrabri apostoli
Ljubavi koja daje ivot, spremni dati i vlastiti ivot da bismo zatitili ivot
i spasili ljubav.
Zahvaljujemo
Bogu za otajstvo nae Crkve. elimo je ljubiti kao to je Isus ljubi i, spremni
proliti svoju krv za nju, raditi svim snagama na njezinom Jedinstvu, na zajednitvu
sestrinskih Crkava, u punini ljubavi i istine, da bi svi mogli poznavati radost
vjere.
Potvrujemo
privrenost naeg srca i duha Svetom Ocu, sluitelju zajednitva, jamcu Istine
i prvaku ivota.
Potvrujemo
nau ljubav prema boanskoj Istini objavljenoj u Rijei Bojoj koja nas
svakodnevno hrani, i nau vjernost velikoj Predaji koja ivi u istonoj i
zapadnoj Crkvi.
elimo
biti u slubi najsiromanijih, najkrhkijih, osoba koje je ivot najvie ranio,
da bi zasjala boanska ljubav i da bi ljudi dotakli Boje srce.
elimo
se istroiti bez zadrke da bismo ponudili istinu koja oslobaa onima
najsiromanijima, kojima nedostaje nada i ivot: onima koji jo ne znaju da ih
Bog ljubi. elimo zraiti Evanelje i uiniti sve to je mogue da bismo dali
boanski ivot mladima koji su tako izgubljeni.
Zahvaljujemo
Bogu za hrabrost muenika ovoga stoljea koje je ratovima i totalitaristikim
reimima prouzrokovalo vie mrtvih nego li sva prethodna stoljea, posebice
meu naom braom sveenicima. Ne elimo da naa nevjernost uini njihovu krv
neplodnom, nego, naprotiv, nositi plodove bivajui ponosni i dostojni te nae
starije brae. Nismo li Sinovi njihovih suza, njihovih molitava, njihove
ljubavi? Sigurni smo u jedno: njihovoj krvi prolivenoj iz ljubavi zahvaljujemo
veliki izljev Duha koji obnavlja cijelu Crkvu.
I
na kraju, blagoslivljamo Gospodina koji povjerava nae sveenitvo i nae
slube Svetoj Majci Bojoj, Majci sveenika Kristovih, Majci Crkve, Kraljici
neba i zemlje, Kraljici Mira i Pomirenja.
Doli
smo ovamo zahvaliti joj za nebrojene plodove ovoga hodoasnikog mjesta koje
smo ustanovili kod vjernika u svim naim zemljama. Zahvljujemo joj za sve
znakove njezine Majinske Prisutnosti u ovo odluujue vrijeme prelaska iz
jednog tisuljea u drugo. Ona nas neprestano podsjea na Evanelje, ona vodi
izgubljenu djecu prema Ocu, ona nam ukazuje na nau budunost: povratak u slavi
naeg Spasitelja koji e preobraziti naa bijedna tijela u svoje Slavno Tijelo.
U
oekivanju naeg konanog Uskrsa, neka nas Marija sauva vjerne do kraja i od
nas uini svece na radost cijele zemaljske i nebeske Crkve. Amen.
Meugorje, 30.lipnja - 6.srpnja 2000.
Sveenici sudionici Petih duhovnih vjebi za sveenike
PROSLAVLJEN
BLAGDAN SV. JAKOVA
Blagdan
sv. Jakova, zatitnika upe Meugorje, sveano je proslavljen 25. srpnja. U
nazonosti velikog broja vjernika sveanost je zapoela procesijom s kipom
zatitnika iz upne crkve prema Gaju u kojem je sveano euharistijsko slavlje
predvodio fra Ivan Landeka.
upa
Meugorje utemeljena je 1892. godine. Ve tada su upljani odluili za svoga
zatitnika uzeti sv. Jakova koji je inae i zatitnik svih hodoasnika! Stara
upna crkva sagraena je 1897. godine. Budui da je izgraena na trusnom tlu,
ubrzo se zapoelo s gradnjom nove upne crkve. Ostaci stare crkve nalaze se u
parku na krunom toku pored svetita. Nova crkva zavrena je i blagoslovljena
1969. godine. Za to vrijeme bila je prevelika za ondanje puanstvo i nitko
zapravo nije ni znao zato je napravljena tolikom. Isto tako ni daleke 1892.
godine nitko od upljana nije mogao ni slutiti da e u njihovu upu doi
milijuni hodoasnika i da e zatitnik njihove upe sv. Jakov postati i
zatitnik svih tih hodoasnika.
SEMINAR
ZA UNUTARNJE OZDRAVLJENJE
I
ove je godine, od 8. do 12. srpnja,
u Meugorju odran seminar za unutarnje ozdravljenje. Na seminaru je
sudjelovalo oko 600 vjernika iz june Hrvatske, srednje Bosne i Hercegovine.
Seminar je na poseban nain bio namijenjen osobama koje imaju obiteljskih
potekoa. Seminar za unutarnje ozdravljenje vodiili su o. James Manjackal i s.
Margareth Vallapila.Tijekom pet dana okupljeni vjernici su molili i razmiljali
uz duhovne nagovore p. Manjackala, te sudjelovali u veernjem molitvenom
programu. Dojmovi svih onih koji su tih pet dana proveli u molitvi i
razmiljanju su snani. Stoga vjerujemo da e i dogodine biti prigoda ponovno
se susresti u Meugorju na jednom ovakvom seminaru.
MEUNARODNI MOLITVENI SUSRET MLADIH
Tradicionalni,
11. meunarodni molitveni susret mladih odrat e se od 31. srpnja do 6.
kolovoza 2000. Tema ovogodinjeg seminara, na kojem se oekuje sudjelovanje
velikog broja mladih, bit e ""Rije tijelom postala i nastanila
se meu nama". Susret zapoinje 31. srpnja veernjim molitvenim
programom. Svim sudionicima elimo srdanu dobrodolicu i obilje Bojeg
blagoslova.
Jo
uvijek imate vremena prijaviti se i sudjelovati na ovom jedinstvenom suretu mladih
svijeta. Informacije i prijave moete izvriti u Uredu informacija svetita, na
tel: 00387 36 651 988.
Meugorje
- 147, 12. srpnja 2000.
“Draga
djeco!
Danas vas
pozivam na molitvu. Tko moli ne boji se budunosti. Djeice, ne zaboravite: Ja
sam s vama i sve vas volim. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25. lipnja 2000.
ovjek
se uvijek pitao to donosi budunost? Pri tome je ovjek u
prijanjim vremenima budunost vie povezivao s dobrim nadama. Dananji ovjek, premda potpuno
orijentiran na budunost, ima
mnoge strahove zbog mnogih otvorenih pitanja. Stanoviti se strah pred
budunou osjea na svim
razinama. Tako se i Crkva pita kakva je njezina budunost i to e ona
donijeti? U zadnjoj poruci Gospa izravno povezuje dvije stvari budunost i
molitvu. Molitva kao duhovno raspoloenje mona je oblikovati ivot, time i
budunost. Martin Luther je jednom prigodom kazao: ”Danas imam puno posla,
morao bih moliti barem pet sati.” Jedan stari redovnik dao je jo jednu
preporuku:”Ako ve ne moe moliti, tada idi i barem promatraj kako moli tvoj
brat.”
fra Ivan
Landeka
V
I J E S T I
Prva meunarodna donatorska konferencija odrana je u
Meugorju 26. lipnja. Misao vodilja konferencije, na kojoj je sudjelovalo 250
sudionika iz 16 zemalja, bila je :
”... to uiniste jednome od moje najmanje brae, meni uiniste...”. Konferenciju je otvorio
meugorski upnik fra Ivan Landeka, a sudionike su pozdravili hercegovaki
provincijal fra Tomislav Pervan i splitsko-makarski nadbiskup u miru Frane
Frani koji je u Meugorju boravio za 19. obljetnicu ukazanja. Msgr. Frani
zahvalio se svim sudionicima na predanom radu i djelatnoj ljubavi koju su
pokazali svih ovih godina, znajui da ih je na taj rad poticala povezanost s
meugoskom porukom mira
Tijekom
dana sudionici su sluali predavanja : “Meugorje ovjeku u nevolji” (fra
Leonard Ore)“, ”to uiniste mojoj najmanjoj brai” (fra Slavko Barbari) i
“Kako prepoznati potrebnoga” (fra Jozo Zovko). U poslijepodnevnim satima
dobroinitelji su govorili o svojim
iskustvima bogatim iznimno koja plijene ponajvie radi svoje jednostavnosti. Ovakav
susret za sve je bio snaan poticaj da nastave i dalje pomagati potrebne.
Tijek
konferencije bilo je mogue pratiti putem Radiopostaje “Mir” i interneta.
Nakon
veernjeg molitvenog programa u crkvi, dobroiniteljima naega naroda
organizator se zahvalio koncertom klapa Cambi, Hrvoje i Cenacolo.
Koristimo
prigodu zahvaliti se jo jednom svim tim dobrim ljudima za svo dobro koje su
uinili. Neka Gospodin blagoslovi njihov rad i ivot.
Na 8. vojnikom hodoau 28. lipnja u meugorskom
svetitu se okupilo 350 hrvatskih vojnika. Susret je zapoeo u 17, 30 ispred
crkve kada je okupljene vojnike pozdravio fra Slavko Barbari. Nakon toga
vojnici su sudjelovali u veernjem molitvenom programu: molitvi krunice i sv. misi. Tijekom krunice
vojnici su imali prigodu pristupiti sakramentu pomirenja. Nakon veernje sv.
mise slijedila je procesija s upaljenim svijeama kroz crkveno dvorite. Procesija
i molitveni susret zavrili su blagolovom ispred Gospina kipa. Sredinja toka
hodoaa bila je sv. misa koju je predvodio fra Ivan Landeka. Ovaj susret je u
ime svetita organizirao fra Miljenko Stoji. Poruka ovakovih hodoaa mogla
bi se kratko izrei rijeima:
"... ma kakvo oruje ovjek imao, bez Boga ostaje
nesiguran..." Shvatili su to zasigurno i okupljeni vojnici. Njihov odaziv
to i potvruje.
SEMINAR
ZA SVEENIKE
Od
30. lipnja do 6. srpnja u svetitu Kraljice Mira u Meugorju odran je 5.
meunarodni seminar za sveenike. Oko 300 sveenika iz Engleske, Njemake,
Francuske, Italije, Slovake, Poljske, Amerike, Rumunjske, Argentine, Rusije,
eke, Mexica, Portugala, Brazila,
Slovenije, Irske, Australije, June Afrike, Koreje, Ugande, Haitia, Kanade,
Nizozemske, Belgije, Austrije, Litve, Maarske, Ukrajine, panjolske, Bosne i
Hercegovine, te Hrvatske
sudjelovalo je u radu seminara na
temu: "Sveenik - ovjek Presvetoga trojstva i posluitelj tijela
Gospodnjega". Najbrojnija je bila skupina od 60 poljskih sveenika.
Podteme o kojima su sveenici razmiljali i razgovarali bile su: "Isus,
veliki sveenik prinosi sebe kao rtvu na kriu", "Sveenik - posluitelj
tijela Gospodnjega", "Sveenik - propovjednik milosra i ljubavi
Boje, djelitelj sakramenata i osloboditelj od zlih sila”, “Doite k meni svi
vi umorni i optereeni...!” i “... i ja u vas okrijepiti”.
Tijekom
est dana sveenici su sluali predavanja, razmiljali, molili, zajedniki
slavili Euharistiju, te pohodili Brdo ukazanja i Krievac. Seminar je u ime
svetita Kraljice mira organizirao i vodio fra Slavko Barbari, a
predavai su bili: Daniel Ange, p.
James Manjackal, Rufus Pereira, p. Martin Ramoser, don Cosimo Cavaluzzo, s. Elvira Petrozzi i fra Jozo Zovko.
“Draga djeco!Danas vas pozivam na
molitvu. Tko moli ne boji se budunosti. Djeice, ne zaboravite: Ja sam s vama
i sve vas volim. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.”
25. lipnja 2000.
Kardinal
Joseph Bernardin neposredno pred
svoju smrt pie da je smisao sveenitva
drugima biti brat, prijatelj i suputnik. To, nastavlja Bernardin, elim
ljudima posvjedoiti. Tri spomenuta vida
zajednitva nisu lagana
zadaa. Stoga zahtijevaju mukotrpno i bolno uenje sluenja.
Petu
godinu zaredom u Meugorju se
upriliuju duhovne vjebe za sveenike. Tjedan dana, od 30.06. do 06.07. ove
godine oko 200 sveenika iz BiH, Hrvatske i inozemstva provest e u molitvi i
bratstvu uei drugima jo vie
biti braa, prijatelji i suputnici. To svoje poslanje prepoznaju u primjeru
Isusa Krista. “Sveenik u Marijinoj koli”, kako su nazvani ovi sveeniki susreti
u Meugorju jo je jedan mali prilog rastu te svijesti da ih Krist alje biti
drugima braom, prijateljima i suputnicima.
fra Ivan
Landeka
Tijekom
proteklih 19 godina Gospina nazonost u meugorskoj upi preko hodoasnika se
irila svijetom. Unato ratnim dogaanjima koja su pogodila nau domovinu, a
asada su hvala Bogu za nama, Gospina poruka mira stizala je i u najudaljenije krajeve svijeta i uinila
Meugorje upom svijeta. Potvrda tomu je i nazonost vie od 100. 000 vjernika
koji su za 19. obljetnicu posjetili Meugorje. Nabrajati zemlje iz kojih su
doli vjernici hodoastiti Kraljici mira gotovo je nemogue. Navest emo samo
one s najbrojnijim skupinama: Njemake, Italije, Kanade, Reuniona, Irske, Belgije,
Slovenije, Portugala, SAD-a, Francuske, Singapura, Italije, Argentine,
Slovake, Maarske, Engleske, Nizozemske, Poljske, Koreje, vicarske, eke i,
dakako, Hrvatske. Izuzetno su brojni bili i nai domai hodoasnici od kojih su
mnogi bosonogi doli u Meugorje moliti za mir Mariju - Kraljicu mira.
Zbog
razliitosti jezinih skupina, tijekom jutra 24. i 25. lipnja svete mise su
slavljene na 15 jezika. Tijekom samo dva dana, 24. i 25. lipnja podijeljeno je
66 000 sv. priesti.
Veernju
sv. misu uoi obljetnice, 24. lipnja predvodio je fra Miljenko teko uz
koncelebraciju 125 sveenika. Na sv. misi je bilo nazono oko 15 000 vjernika.
Veernju
sv. misu na samu obljetnicu na kojoj je sudjelovalo oko 30 000, vjernika
predvodio je fra Mate Dragievi. Koncelebriralo je 150 sveenika iz dvadesetak zemalja.
Uoi
19. obljetnice Gospinih ukazanja, 24. lipnja, odrana je deveta po redu
"Hodnja mira". Zapoela je u 6 sati molitvom i blagoslovom
hodoasnika ispred franjevakog samostana na Humcu. Hodoasnici, njih oko 3000,
poli su prema Meugorju u 6, 00 sati. Sveenici iz vie zemalja nosili su
Presveti oltarski sakrament, a "Hodnju mira" predvodio je fra Slavko
Barbari. Nakon dolaska u
Meugorje hodoasnici su se okupili ispred crkve u kratkoj zajednikoj molitvi.
"Hodnja mira" zamisao je koja se rodila u srcima meugorskih
hodoasnika i prijatelja Meugorja u najeim danima rata - 1992. godine. Taj
molitveni hod od 13 km odgovor je na nemir, nasilje i mrnju, te poticaj
istinskom miru i pomirenju to su i temeljne Gospine poruke.
Vidjelica
Ivanka Ivankovi Elez imala je redovito godinje ukazanje 25. lipnja 2000. Prema
svjedoanstvu vidjelaca Vicka, Marija i Ivan imaju svakodnevna ukazanja, dok
Mirjana, Ivanka i Jakov ukazanje imaju jedanput godinje.
Prigodom
posljednjeg svakodnevnog ukazanja 7. svibnja 1985. Gospa je, povjerivi joj
posljednju, 10. tajnu, Ivanki kazala da e tijekom cijelog svog ivota imati
ukazanje jedanput u godini i to na obljetnicu ukazanja. Tako je bilo i ove
godine. Ukazanje, koje je trajalo 7
minuta, Ivanka je imala u svojoj obiteljskoj kui. Ukazanju je bila
nazona samo Ivankina obitelj, mu i troje djece.
Gospa
je dala sljedeu poruku:
“Ja
sam se predstavila “Kraljicom mira”. Ponovno vas pozivam na mir, post, molitvu.
Obnovite obiteljsku molitvu i primite moj blagoslov.”
Ivanka
nam je kazala da je Gospa bila vesela i da joj je govorila o estoj tajni.
Msgr.
Kauneckas Jonas posjetio je Meugorje 19. lipnja sa skupinom od 30 bogoslova.
Msgr. Kauneckas, koji je imenovan je biskupom 13. lipnja ove godine, a 5.
kolovoza bit e i posveen za pomonog biskupa litvanskog grada Teliai-a, sa
svojim je bogoslovima sudjelovao toga dana i na veernjem molitvenom programu u crkvi sv. Jakova.
NOVI
TELEFONSKI PREDBROJ
U
slijedeem razdoblju promijenit e se telefonski predbrojevi za podruje
Hercegovine. Svi oni koji budu zvali Meugorje umjesto (0)88 trebat e birati
(0)36. Ve od sada je mogue birati predbroj (0)36.
Vaniji
telefonski brojevi u svetitu Kraljice mira su:
Ured
informacija: +387-36-651-
988
upni
ured: +387-36-650-206; 650-310; 651-333
Fax:+387-36-651-444
Radio: Tel.
+387-36-651-100; Fax.: 651-300
Govorni automat
060-325-325 - nazivajui ovaj broj moete uti zadnju Gospinu poruku, kao i
razmiljanja i vijesti iz Meugorja, koji se mijenjaju svake srijede i to u:
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Austriji, vicarskoj i Njemakoj.
“Draga djeco!
Radujem se s vama i u ovom milosnom vremenu pozivam vas na
duhovnu obnovu. Molite, djeice, da se u vama nastani u punini Duh Sveti, da
biste mogli svjedoiti u radosti svima onima koji su daleko od vjere. Napose,
djeice, molite za darove Duha Svetoga, da u duhu ljubavi budete svakim danom i
u svakoj situaciji blie bratu ovjeku i da u mudrosti i ljubavi nadvladate
svaku potekou. Ja sam s vama i zagovaram svakog od vas pred Isusom. Hvala vam
to ste se odazvali mom pozivu.”
25. svibnja 2000.
Neposredno
pred 19. obljetnicu Gospina ukazanja potrebno je vratiti se temeljnim i
sredinjim sadrajima Gospinih poruka. Potrebno ih je ponavljati i dozivati u
pamet da bi se sauvala izvorna Gospina
batina koju nam predaje.
Ta batina je batina njezina Sina koju je Crkva primila, koju treba ivjeti i
navijetati. Prema svjedoanstvu vidjelaca Gospa im se u prvim susretima
ukazala s djetetom Isusom i pod kriem. U tom svjetlu su razumljivi njezini
pozivi na obraenje, molitvu, post i pomirenje. U svijetlu tih prvih ukazanja
moe se razumjeti i odziv milijuna hodoasnika i upe. Od otakih vremena Crkve
Mariju se dralo uzorom vjere i posluha Bojoj rijei. Taj uzor Crkve danas
govori Crkvi kroz ukazanja i dogaaje u upi Meugorje i kroz odziv krana
irom svijeta.
fra Ivan Landeka
BROJ PRIESTI I BROJ KONCELEBRANATA
U
mjesecu svibnju u svetitu
Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 102 000 sv. priesti, a na sv. misama koncelebriralo
je 2470 sveenika iz domovine i inozemstva, odnosno 80 sveenika dnevno.
Veliki
je broj vjernika odabrao upravo svibanj za hodoae u Meugorje budui je to
mjesec posveen Blaenoj Djevici Mariji. Najbrojnije skupine bile su iz:
Maarske, Italije, Luxemburga, SAD-a, Poljske, eke, Austrije, Brazila,
Argentine, Mexica, Slovenije, Koreje, Irske, Njemake, Francuske, Reuniona,
Belgije, Engleske, Kanade, Libanona, Australije, Rumunjske, Junoafrike
Republike, Filipina, vicarske, Singapura, Malte, Rusije, Latvije, Indonezije
i, dakako, Hrvatske. Od domaih
hodoasnika biljeimo i hodoae od oko 200 bolesnih i nemonih osoba iz
Zagreba, akova, Osjeka i Zadra. Njihovo hodoae je organizirala zajednica
“Vjera i svjetlo”.
POSJET BISKUPA IZ BRAZILA
Od
1. do 4. lipnja u Meugorju je bio msgr. Waldemar Chaves de Araujo sa skupinom
hodoasnika iz Brazila. Prije njegova
odlaska iz Meugorja s msgr. Araujom razgovarao je fra Slavko Barbari.
Razgovor donosimo u cijelosti.
S.B.: Preuzvieni, recite naim itateljima neto o sebi?
WCH: Ja sam
msgr. Waldemar Chaves de Araujo, biskup u biskupiji Sao Joao del Rei u Brazilu.
Studirao sam u Brazilu i u Belgiji. Situacija u mojoj biskupiji je dobra.
Razvio sam sa svojim sveenicima, redovnicima i laicima dobre odnose i imamo
razliite skupine aktivnih ljudi koji djeluju na razliitim razinama. U ovo
vrijeme organiziramo posebne susrete u upnim zajednicama, zatim na
biskupijskoj i onda na regionalnoj razini. U mojoj biskupiji ima oko 300.000
vjernika, s 304 zajednice. Doao sam na hodoae s malom skupinom iz Brazila
koja je hodoastila u ovo mjesto
posveeno Marijinom nazonou. Molimo zajedno, razmiljamo, ostajemo u tiini.
Ovo je moj prvi dolazak u Meugorje.
S.B.: Kad i kako ste uli prvi put za Meugorje i kakvo
je Vae iskustvo?
WCH: itao sam
izvjetaje iz Meugorja o ukazanjima i sve to se dogaa, a razgovarao sam
s ljudima, koji su ovamo
hodoastili. Ja vjerujem da se Gospa ovdje ukazuje. Ona je Majka Isusova i
Majka naa. Ona nam eli pomoi. Zato sam doao s ovom skupinom i
ivimo ove dane svjesni da je ona na poseban nain s nama kao Majka.
Moje je iskustvo da je ovo zaista pravo mjesto molitve. Mogu rei da sam uvijek
njegovao pobonost prema Mariji, ali sam je ovdje jo obnovio i produbio. Zaista, nemam nikakvih potekoa
vjerovati da se Ona ovdje ukazuje. Bog djeluje kako hoe i kad hoe i na ovaj
nain je odluio djelovati u Meugorju.
S.B.: Imate li
neku poruku upljanima, hodoasnicima i uope ljudima?
WCH: Moja
poruka iz Meugorja je poruka nade. Tko god se odlui za pravu pobonost prema
Mariji i ini ono to ona govori, on e susresti Isusa, a Isus daje nadu. Tko god pone ivjeti
sakramente, kao to sam vidio da se ovdje ivi – misno slavlje, ispovijed,
klanjanje, molitva - njegov e ivotni put bit ispunjen nadom i mirom. S
Marijom je na put siguran. Prihvatite ono to ona govori, ona poznaje Put,
poznaje svoga Sina i pomoi e nam na naem putu do konane domovine u nebu.
Bog neka Vas sve blagoslovi.Molit u za sve vas.
U
Biltenu br. 141 fra Ivan Landeka je u svome razmiljanju pisao o jednom
“...zanimljivom molitvenom pokretu, bolje kazano novom obliku pobonosti...”
koji se zove Via Lucis.
Proitavi
taj tekst mnogi su nam pisali traei gdje i kako se mogu bolje upoznati s tim
oblikom pobonosti. Za sve zainteresirane smo to istraili i dobili slijedee
podatke: Osoba odgovorna za internacionalizaciju toga pokreta je g. Piano
Franco iz Rima, a sve obavijesti o pobonosti Via Lucis mogu se dobiti na web
stranicama pokreta. http://www.vialucis.net.
MALTEKI
RED U MEUGORJU
Malteki
red iz Njemake u Meugorju ve treu godinu prua medicinsku pomo
hodoasnicima. Do sada je vie od 4 000 osoba, kako iz upe tako i hodoasnika,
zatrailo njihovu pomo. I ove godine oni e biti s nama u Meugorju. Svoju
djelatnost Malteki red obavlja i u Lourdesu, Rimu i mnogim drugim
hodoasnikim mjestima diljem Europe i svijeta.
Svi
hodoasnici koji e tijekom svoga boravka u Meugorju zatrebati medicinsku
pomo mogu je zatraiti kod osoblja Maltekog reda ispred crkve gdje stoji
natpis “MALTESER”. Osoblje “Maltesera” pruat e medicinske usluge
hodoasnicima i u svojoj ordinaciji koja se nalazi s lijeve strane na putu koji
vodi od crkve prema Krievcu, u
vremenu od 9 - 21, te tijekom noi za hitne sluajeve.
Ovom
prigodom im zahvaljujemo u ime svih onih koji e tijekom ovoga ljeta osjetiti
njihovu pomo i blagodat njihova apostolata.
SUSRET
DJEJIH ZBOROVA
U
Tomislavgradu je 28. svibnja odran jo jedan susret djejih zborova iz
Hercegovine. Pjevali su maliani
iz devet upa, a meu njima i “Golubii mira” iz upe Meugorje koje vodi s.
Slavica Koul. Iako je svrha ovakovih susreta da se maliani susretnu i zajedno
pjesmom slave Gospodina, nije manje vano da su, prema ocjeni strunog
ocjenjivakog suda, “Golubii mira” bili
najuspjeniji u izvedbi svojih skladbi.
Draga djeco!
Radujem se s vama i u ovom milosnom
vremenu pozivam vas na duhovnu obnovu. Molite, djeice, da se u vama nastani u
punini Duh Sveti, da biste mogli svjedoiti u radosti svima onima koji su
daleko od vjere. Napose, djeice, molite za darove Duha Svetoga, da u duhu
ljubavi budete svakim danom i u svakoj situaciji blie bratu ovjeku i da u
mudrosti i ljubavi nadvladate svaku potekou. Ja sam s vama i zagovaram svakog
od vas pred Isusom. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.
25. svibnja 2000.
Prije
nekoliko dana papa Ivan Pavao II. proslavio je 80. roendan. Za vrijeme njegova
dugog pontifikata o njemu je napisano mnogo pohvala i kritika. Veina se pak
slae u jednome: gotovo nitko u ovom stoljeu nije tako uporno zastupao svoje
temeljne misli kao on. Jedna od tih temeljnih misli je dostojanstvo ovjeka.
Papa zastupa vjerovanje da je temelj tog dostojanstva ovjekova vezanost za
Boga. Stoga svi njegovi susreti s pojedincima, narodima i kulturama promiu
vrijednosti ivota i ovjeka koje ne smije svojim interesima potiniti
nikakva ideologija, nikakav gospodarski sustav, nijedna drava. U njegovu
papinskom grbu sredinje mjesto zauzima kri ispod kojeg je upisano
marijansko M. Kriem Kristovim mjeri se vrijednost osobe i pod kriem, kao to
je to Isusova majka iskusila, nalazi se smilovanje Boje i utjeha.
Fra Ivan
Landeka
V I J E S T I
POSJET GENERALNOG MINISTRA FRANJEVAKOG REDA
Na
proputovanju iz Mostara prema Splitu, Meugorje su posjetili generalni ministar
franjevakog reda fra Giacomo Bini i tajnik reda fra Stefan Ottenbreit. U
kratkom susretu s franjevcima razgovarali su o pastoralu upe i ivotu
svetita i brae koja u njemu djeluju.
DONATORSKA KONFERENCIJA
Susret
dobroinitelja nadahnutih meugorskim porukama odrat e se 26. lipnja 2000. u
Meugorju na temu: Meni uiniste.
Prva
meunarodna konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca
koji se, inspirirani meugorskim dogaanjima, bave humanitarnom djelatnou,
odrat e se u Meugorju 26. lipnja 2000. s poetkom u 9,00 sati. Na
Konferenciju se pozivaju svi oni koji su tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini pruali duhovnu i materijalnu potporu ratom ugroenom puanstvu.
Molimo
sve predstavnike humanitarnih organizacija i dobroinitelje koji ele
sudjelovati u radu ove konferencije da svoj dolazak, s priloenim podacima o
organizaciji i osobnim podacima sudionika prijave udruzi Meugorje Mir,
Split, faxom na broj: + 385 21 34 22 58 ili putem e-maila:
medjugorje-split@st.tel.hr
Za
sudionike konferencije bit e organizirano simultano prevoenje. Za sve dodatne
informacije kontaktirati Meugorje Mir u Splitu na telefon broj: +385 21 36 13
54.
UENICI U MEUGORJU
Meu
domaim vjernicima ovih posljednjih dana posebno su brojni uenici koji na
zavretku kolske godine idu na svoje redovito nagradno putovanje. Veliki dio
njih kao jedno od svojih odredita ima i Meugorje u kojemu ne zaboravljaju
zahvaliti Kraljici mira za uspjeno zavrenu kolsku godinu i svoje kolovanje.
DAROVANO HODOAE
Od
5. do 10. svibnja u svetitu Kraljice mira u Meugorju boravila je skupina
hodoasnika iz Bugarske. Jedna austrijska upa financirala je njihovo
hodoae, to su bugarski hodoasnici s radou prihvatili. Hodoae su
vodile asne sestre koje su zajedno s hodoasnicima na povratku iz Meugorja
posjetile i drevno Gospino svetite u Olovu u Bosni. Katolici iz Bugarske,
naime, gaje posebnu zahvalnost i potovanje prema fratrima iz Bosne.
SABOR FRAME
U
Gospinu svetitu na irokom Brijegu odran je godinji sabor FRAME - franjevake
mladei od 12. do 14. svibnja. Na Saboru s temom: U ime Oca i Sina i Duha
Svetoga... (Mt 28, 19) sudjelovalo je oko 450 mladih, meu kojima i mladi iz
upe Meugorje. Evo nekoliko rijei o akcijama koje su framai poduzeli u
korizmi: Meugorski framai na poetku korizme poduzeli su ekoloku akciju
ureenja parka, subotom poslije podne obavljali su pobonost krinoga puta na
Krievcu, a uz redovite molitvene susrete svakoga petka nastojali su tijekom
korizme to ee zajedno odlaziti na sv. misu pridruujui se brojnim
hodoasnicma i upljanima. Osim toga, odluili su tijekom korizme svaku veer
moliti Molitvu franjevake mladei, povezujui se tako nevidljivim lancem
molitve. Brinei se za siromahe odluili su se u korizmi odrei sitnih zadovoljstava,
te prikupljenim novcem pomoi potrebne.
Aktivnost
mladih vrijedna je svake pohvale zahvaljujui Bojoj milosti i predanom radu
fra Branka Radoa koji vodi franjevaku mlade u upi Meugorje.
Neka
ih Boji blagoslov po zagovoru Marijinu i dalje prati!
Draga
djeco!
Pozivam
vas i danas na obraenje. Previe se brinete za materijalne stvari a malo za
duhovne. Otvorite svoja srca i iznova vie radite na osobnom obraenju.
Odluite svaki dan posvetiti vrijeme Bogu i molitvi sve dok vam molitva ne
postane radosni susret s Bogom.
Samo tako e va ivot imati smisla i s radou ete razmiljati o vjenom
ivotu. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.
25.
travnja 2000.
OBRAENJE
U
poruci od 25. travnja Gospa
izravno poziva na obraenje. I ne samo to, ona nas poziva na obraenje u
jednom sasvim konkretnom pitanju.
Svjedoci smo, naime, da
vrijednosti materijalnoga sve bre potiskuju u pozadinu duhovne
sadraje ivota. Oni koji su sve podloili materijalnom dre takav razvoj sasvim normalnim
procesom. Ipak, sve je vei broj onih koji naruenu ravnoteu izmeu
meterijalnog i duhovnog nelagodno doivljavaju i ale nad tim stanjem.
Meu ovim posljednjima smo i mi krani. No, meu nam je opet sve vei broj
onih koji se s tim stanjem mire. Svetom
pismu koje nas neprestanice poziva na obraenje na svim razinama ivota
pridruuje se i Gospa, i to u jednom vrlo osjetljivom pitanju ljudske
egzistencije - odnosu materijalnog i duhovnog.
O
pravilonom vrednovanju jednog i drugog ovise kvalitete religioznog, drutvenog
i socijalnog ivota.
fra
Ivan Landeka
Kao
to smo ve pisali u Biltenima (br. 90 i 109), nad vidiocima iz Meugorja provedena su 1998. znanstvena medicinska
istraivanja. Istraivanja koja su ve provedena od strane jedne strune
skupine iz Francuske 1984. i druge talijanske 1985., ponovljena su u jednom jo
irem opsegu. Struna skupina objavila je dva Protokola, jedan 23. 04. 1998. i
drugi 12.12. 1998. Objavili smo ih u PB. Nedavno su u posebnoj knjizi, zasad
samo na talijanskom jeziku, pod naslovom Vidioci iz Meugorja - psihofizioloko
istraivanje - predoeni rezultati istraivanja. Voa istraivake skupine dr.
Andreas Resch, profesor teologije na Papinskom uilitu Alfonsianum u Rimu i
strunjak za granina podruja znanosti, saeo je ukratko rezultate:
Osobe
podvrgnute istraivanju podvrgle su se razliitim testovima u punoj slobodi i
iskrenoj suradnji.
Iz
psiholoko-dijagnostikog istraivanja moe se izdvojiti slijedee:
Nakon
17 godina iskustva ukazanja osobe ne pokazuju nikakve patoloke simptome, kao
to su primjerice poremeaji transa, disocijativni poremeaji ili poremeaji
derealizacije.
Sve
osobe podvrgnute testu ipak pokazuju simptome koji se mogu povezati sa stresnim
reakcijama izazvanim poveanom egzogenom i endogenom stimulacijom kao
posljedicom dnevne ivotne rutine.
Iz
njihovih osobnih odgovora proizlazi da poetno i kasnije modificirano stanje
svijesti potjee od neobinih iskustava, koje su oni nazvali i shvatili kao
vienje/ukazanje Majke Boje i tako to shvaaju jo i sada.
Sva
psihijatrijska i psiholoka istraivanja koja su sluila opisu obiljeja
osobnosti pojedinih osoba ne mogu se objavljivati iz razloga zatite podataka.
Psihofizoloko
istraivanje provedeno je na etiri stanja svijesti:
-
Stanje budnosti
-
Modoficirano stanje svijesti (hipnoza s vraanjem u stanje ekstaze)
-
Stanje vizualizacije predodbi
-
Modificirano stanje svijesti (definirano kao ekstaza ukazanja)
Svrha
ovih istraivanja bila je ustanoviti je li stanje ekstaze/ukazanja, koje je
1985. mjerila talijanska radna
skupina i danas prisutno ili se pokazuju promjene. Osim toga htjelo se
preispitati podudarnosti/odstupanja naspram drugih stanja svijesti kao to je
sugerirana vizualizacija ili hipnoza. Provedena istraivanja pokazuju da je
fenomenologija ekstaze usporediva s onom iz 1985., te pokazuje ipak neto manji
intenzitet.
Hipnotiko
vraanje u ekstatino stanje nije proizvelo fenomenologiju spontane ekstaze i
zbog toga se moe kazati da spontana ekstatina stanja ukazanja nisu bila
stanja hipnotikog transa.
Knjigu
Vidioci iz Meugorja objavila je izdavaka kua Resch Verlag iz Innsbrucka.
U
svibnju je hodoasnika u Meugorju svakoga dana sve vie. Osim zbog vremenskih
pogodnosti, svibanj je mjesec kojega mnogi izabiru za hodoae Kraljici mira
budui da je to mjesec posebne pobonosti prema Blaenoj Djevici Mariji. U ovoj
jubilarnoj godini kao da je sve oivjelo. Hodoasnika, domaih i stranih, je
usitinu mnogo. Tijekom hodoaa u Meugorje posebnu pozornost
posveuju sakramentu pomirenja. Tijekom veernjeg molitvenog programa, kao i na klanjanju, svake veeri se
okupi nekoliko tisua vjernika. I premda su okupljeni u molitvi doslovno sa
svih strana svijeta, ovjek osjea kako se razumiju.
PRVA PRIEST U MEUGORJU
U
upi Meugorje djeca primaju prvu svetu priest ve uobiajeno prve nedjelje u mjesecu svibnju. Tako je i
ove godine 84 djevojica i djeaka primilo prvu svetu priest 7. svibnja. Toga
dana u upnim zajednicama vlada uistinu posebno ozraje budui da djeca nose u
sebi dah ivota i radosti. To dobro osjeaju i svi oni koji su u njihovoj
blizini. Ove godine u Meugorju slavlju prvopriesnika i njihovih roditelja
pridruilo se mnogo domaih i inozemnih hodoasnika.
Kroz godinu Velikog jubileja svakog
prvog petka u mjesecu veernji
liturgijski program posveen je bolesnima.
upna crkva sv. Jakova bila je na veernjoj sv. misi i ovoga prvoga petka
ispunjena velikim brojem vjernika meu kojima je bilo nazono i dosta
bolesnika. Na koncu sv. mise sveenici su podijelili bolesniko pomazanje svima
koji su eljeli primiti taj sakramenat.
U
kui molitve Domus pacis u protekla dva tjedna odrana su dva molitvena
seminara. Od 2. do 4. svibnja na seminaru se susrelo oko 40 mladih iz Novoga
Travnika. Seminar je vodio fra Branimir Musa, a organizator je organizacija
Help koja radi na prevenciji i borbi protiv ovisnosti.
U
istoj kui od 5. do 7. svibnja oci salezijanci iz epa organizirali su duhovnu
obnovu za 30-ak mladih iz srednje Bosne.
Draga djeco!
Pozivam vas i danas na obraenje.
Previe se brinete za materijalne stvari a malo za duhovne. Otvorite svoja srca
i iznova vie radite na osobnom obraenju. Odluite svaki dan posvetiti vrijeme
Bogu i molitvi sve dok vam molitva ne postane radosni susret s Bogom. Samo tako
e va ivot imati smisla i s radou ete razmiljati o vjenom ivotu. Hvala
vam to ste se odazvali mom pozivu.
25. travnja 2000.
MI
NE MOEMO DRUGAIJE ...
Mi ne
moemo drugaije nego govoriti to smo vidjeli i uli. (Dap 4,20) Ova reenica
iz Djela apostolskih najbolje opisuje raspoloenje, iskustvo i poslanje
apostola nakon to su susreli Uskrsloga. Zabrane i prijetnje nisu imale nikakav
uinak. Bili su toliko ispunjeni i zahvaeni dogaajem njegova uskrsnua da su
morali izloiti svoje svjedoanstvo.
Ono to nama kranima danas
nedostaje jest svjedoanstvo za Isusa Krista. U stvari to svjedoanstvo i nije
mogue bez ispunjenosti i zahvaenosti Isusom Kristom. Moda je to i povod
Gospi da nam u porukama ponavlja: Odluite se za Boga! Kad naa odluka za
Boga bude snana ni mi neemo moi drugaije nego govoriti to smo vidjeli i
uli.
V I J E S T I
USKRS U MEUGORJU
Tijekom
Velikog tjedna i za sam Uskrs u Meugorje su neprestano pristizale nove skupine
hodoasnika koji su se ovdje eljeli pripraviti i ujedno proslaviti najvei
kranski blagdan. U meugorskom svetitu Uskrs je proslavilo nekoliko tisua
hodoasnika. Meu inozemnim hodoasnicima najbrojnije skupine bile su iz:
Njemake, Austrije i Francuske. Izuzetno brojni tijekom svih ovih dana bili su
i hodoasnici iz svih krajeva Hrvatske, kao i iz okolnih upa koji su doli u
Meugorje na uskrsnu ispovijed. O tomu koliko je hodoasnika posjetilo
Meugorje uskrsnih dana govori i injenica da je svake veeri tijekom veernjeg
molitvenog programa u trajanju od tri sata ispovijedalo 20-ak sveenika.
BROJ PRIESTI I BROJ
KONCELEBRANATA
U mjesecu
travnju u svetitu Kraljice mira u Meugorju podijeljeno je 95 000 sv. priesti,
a na sv. misama koncelebriralo je 1 536 sveenika iz domovine i inozemstva,
odnosno 51 sveenik dnevno.
Travanj
je jedan od onih mjeseci u kojemu je posjet hodoasnika najvei.
Tako
biljeimo posjet skupina iz: Njemake, Singapura, Latvije, Francuske, Kanade
Italije, Haitia, Argentine, Japana, Poljske, eke, SAD-a, Australije,
Maarske, Engleske, Irske, Belgije, Nizozemske, Meksika, Kariba, Koreje,
Slovake, Letonije, panjolske, Indonezije, Slovenije i, dakako, Hrvatske.
MISIJSKO PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARIA
Poetkom travnja fra Slavko je
posjetio Nizozemsku, Belgiju i Francusku. Po svom povratku o svojim dojmovima
je kazao:
Dogaanja u Meugorju koja su u
ovih 18 godina i 10 mjeseci okupila mnotvo vjernika iz cijeloga svijeta,
prenose se kao blagoslovljeni plamen na sve strane svijeta i nastavljaju
okupljati vjernike koji ele ostati povezani molitvom jedni s drugima i svi
zajedno s Meugorjem. Stoga, od vremena do vremena meugorski fratri odlaze i
mole s vjernicima u njihovim mjesnim crkvama, te tako svojom nazonou pomau
da se duh vatre zapaljene u Meugorju, na Gospinu ognjitu, sve vie
rasplamsava. Zbog toga su u Belgiji izabrana dva mjesta u kojima se okupljaju
vjernici koji nose u sebi duh meugorskih poruka. To su njihova dva nacionalna
svetita: Banneux i Beaurring.
7. travnja posjetio sam nae
zatoenike u Den Haagu. Ovo nije bio moj prvi susret s njima u Den Haagu, ali
mi je ovaj put bilo nekako pri dui drugaije nego kod prethodnih susreta.
Prije je uvijek u srcu bila velika nada da e sud raditi pravedno i postupati
dostojno. U rujnu prole godine, kad sam bio s njima, nadali smo se svi da e
zaista presuda biti prema osobnoj krivnji, koju sud oito kod nekih od njih ni
nakon etiri godine istrage nije mogao pronai. Uvijek smo se pribojavali
izpolitiziranog suenja, a bojazan je imala svoje razloge. Ipak smo se
nadali!?! Meutim, Sud je pokazao svoje lice. Sudi se hrvatskom narodu u tim
dobrim i plemenitim ljudima. I osude su pale, 45, 25, 15, 10, 8 godina.
Teko mi je bilo u dui ponovno
susresti te ljude, a s druge strane sam se radovao susretu, jer za sve njih
Meugorje mnogo znai. I kad je prva skupina otila dragovoljno u Den Haag
navratili su u Meugorje, pomolili se i ohrabrili pod okriljem Kraljice mira.
Nisu ni slutili da postoje istine i pravde razliite za velike i male, za mone
i nemone. Nisu ni slutili koliko su mali i kako je narod kojemu pripadaju
malen u oima velikih i kako nema pravo na svoju obranu koju e moni u
njihovim osudama proglasiti agresijom!?! Sve su te misli bile u mome srcu dok
sam prolazio kroz sva ona brojna zatvorska vrata i hodnike. ekajui da se i
posljednja vrata otvore, iza jakog stakla sam ugledao generala Blakia s
odvjetnikom Nobilom i jo dvojicom ljudi. Pred njima su brojni spisi. General
Blaki je odmah ustao i rekao da ga priekamo, da eli biti na sv. misi i da
se eli ispovijediti; da e doi im zavri s odvjetnicima. Njegovo dranje,
izraz njegova lica, radosni pozdrav rukom, oslobodili su me one tjeskobe koja
je bila u mojemu srcu pri pomisli da u ga susresti sada, nakon to mu je
izreena tako nepravedna osuda, koju je hrvatski narod na svim razinama jasno i
glasno osudio kao nepravednu! Proavi i zadnju prepreku bez rijei sam se
pozdravio s onima koji su ekali u prostoriji predvienoj za susrete. Moja se
dua sve vie oslobaala i radovala, jer sam osjetio: Ovi dragi ljudi nisu
izgubili ni nadu ni volju u borbi za dokazivanje svoje nevinosti. Osude su
prihvatili kao injenicu, svjesni da nastavljaju trpjeti za onaj isti narod za
koji su bili spremni dati ivot branei svoja ognjita. U srcu mi se pojavila
misao: Ove ljude ne smijemo zaboraviti, moramo ih biti dostojni, oni trebaju
znati da njihova rtva nije uzaludna. Pitali su za sve, to se dogaa; sve ih
zanima. Razgovor je tekao spontano, a onda su zaeljeli ispovijed i osobni
razgovor. U svakom pojedinanom razgovoru, svjedok sam, osjetio sam vrstu
vjeru, duboku nadu, ljubav koja prata i ozdravlja. Nakon ispovijedi smo
proslavili sv. misu i ostali u ugodnom razgovoru. Bilo je nekako sveano
ozraje. Svi su pozdravljali sve i zaeljeli svima sretan Uskrs. Obeao sam im
da ih neemo zaboraviti.
I dok su se zatvorska vrata uz
zvuk velikih kljueva otvarala i zatvarala, duboko sam zaelio da rtva ovih
ljudi bude blagoslovljena i da se sve okrene na dobro. A to je zapravo poruka
Uskrsa.
8.
travnja ekao nas je cjelodnevni molitveni program u svetitu Djevice
siromanih u Banneux - u. Dok smo molili krunicu koju su predvodile skupine
Famille de Medjugorje, Alleluia, Group de Luxembourg, Nouevlles de
Medjugorje te Koningin van de Vrede, sveenici, koji su doli sa svojim
vjernicima bili su na raspolaganju za sv. ispovijed. Nazona je bila skupina iz
Louxemburga i Nizozemske. Nakon mojega predavanja molitvu za ozdravljenje vodio
je vel. Albert Franck iz Louxembourga. Desetak ih je dolo koncelebrirati, a
drugi su nastavili ispovijedati sve do konca molitvenog programa. Meugorje je
svojom duhovnou dalo mnogima nove poticaje za molitvu, misno slavlje i posebno
euharistijsko klanjanje. Crkva se obnavlja u molitvenom duhu. Iz ovog susreta
kod Djevice siromanih se opet jasno vidjelo da Meugorje ivi i ivjet e,
jer je Gospa kao Majka zahvatila duboko u srca svoje djece koja je neumorno
slijede. To je potvrdio i ovaj dan.
9.
travnja nas je ekao isti cjelodnevni program, ali ovaj put u Parizu sa
zajednicom vjernika iz Konga u kapelici sv. Leona. Na susretu se okupilo 10
sveenika i oko 500 vjernika iz Konga i Pariza. Poslijepodne susret se nastavio
u oblinjoj upnoj crkvi: opet molitva krunice i ispovijedi. Skupilo se oko
1000 vjernika. Sve je bilo sveano, a posebno misno slavlje uz sveani ulazak u
crkvu. Za prinos darova bila je sveana procesija s darovima kruha i vina, te s
plodovima iz Konga. Ti ljudi zaista znaju slaviti, imaju vremena za molitvu i
misno slavlje. Kad su zapjevali pjesmu od koje sam razumio samo dvije rijei:
Mama Marija, nitko nije mogao ostati ravnoduan. Doivio sam ljepotu
zajednitva u razliitosti. Opet nas je sabrala Marija kao svoju djecu oko
svojega sina Isusa. Nakon tih susreta rastali smo se zahvalni Bogu za sve
lijepe susrete s ljudima koji su prihvatili poruke Kraljice mira i potaknuti
njezinim porukama ele temeljitije ivjeti svoj ivot s Bogom. I osobno
zahvalan Kraljici mira, vratio sam se 10. travnja u Medjugorje.
RADIJSKA
MOLITVENA SKUPINA
Svakoga
utorka na radiopostaji Mir Meugorje emitira se emisija Molite zajedno
radosna srca. U ponedjeljak 24. travnja u Meugorju su se po drugi put okupili
lanovi molitvene skupine iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji
su okupljeni u jedan nesvakidanji nain molitve. Radi se, naime, o skupini
koja svakoga utorka u 21 sat sudjeluje u molitvi koju preko radio valova
radiopostaje Mir Meugorje vodi fra Slavko Barbari. „lanovi su svi oni do
kojih dopire ujnost radiopostaje, a ele i na ovaj nain biti povezani s
Gospinim porukama mira i obraenja putem molitve. Na susretu se okupilo oko 270
lanova iz BiH i Republike Hrvatske. Namjera im je susretati se ne samo utorkom
na molitvi putem radija, ve to ee i na hodoaima u svetitu Kraljice
mira u Meugorju.Tako je bilo i ovoga ponedjeljaka kada su zajedno
hodoastili na Brdo ukazanja. Nakon posjeta Brdu nastavili su svoj susret u
crkvi tijekom kojega su imali prigodu bolje se upoznati i razmijeniti svoja
iskustva. Svaki lan dobio je i lansku iskaznicu - simbolian znak
sudjelovanja u ovom nesvakidanjem nainu molitvenog okupljanja. elimo im da
ih Gospodin blagoslovi da mognu ustrajati i iriti Marijinu poruku mira u
svojim sredinama.
Molitveni
susret utorkom moe se pratiti i putem interneta: www.medjugorje.hr
NAPUTAK
ZA SVEENIKE
Molimo
sve sveenike da prilikom polaska u Meugorje ponesu sa sobom albu, tolu i
Acelebret od svoga poglavara.
Isto tako
molimo sve sveenike da misu slave uz dogovor sa upnim osobljem u prostorijama
Svetita, a ne u privatnim kuama, na Brdu ukazanja, Krievcu ...
Hodoasnicima
svoga jezinog podruja recite da ne ulaze u liturgijski prostor za vrijeme mise
na nekom drugom jeziku, budui da svojim ulaskom ometaju dotinu misu
pretvarajui je u neozbiljnu predstavu.
Draga djeco!
Molite i iskoristite ovo vrijeme,
jer je ovo vrijeme milosti. Ja sam s vama i pred Bogom zagovaram svakoga od
vas, da bi se vae srce otvorilo Bogu i ljubavi Bojoj. Djeice, molite bez
prestanka, dok vam molitva ne postane radost. Hvala vam to ste se odazvali mom
pozivu."
25.
oujka
2000.
P U
T S V J E T L A - Via Lucis
U
korizmenom vremenu, ali i u drugim vremenima crkvene godine, moli se Put kria
(Via crucis). Mi smo neposredno
pred uskrsnim danom kad Put kria - Via crucis za Isusa Krista i za krane
prelazi u Via lucis -Put svjetla. Opipljivost trpljenja i boli lagano nam
priblii Isusovo trpljenje i bol. Stvarnost uskrsnua mnogo je dalja naem miljenju i osjeanju. Posljednjih godina u Italiji se iri
jedan zanimljiv molitveni pokret, bolje kazano novi oblik pobonosti. Kao to
se odavno ustalilo razmiljanje nad 14 postaja Isusove muke, tako ovaj novi
oblik pobonosti razmilja u 14 postaja o Uskrslom i pouskrslim
dogaajima. Na taj nain u pobonosti naroda Bojega naglaenije se svraa pozornost na uskrsloga i proslavljenog Isusa. Neka svima za ovaj Uskrs
Via crucis postane Via lucis i u osobnom ivotu i u ivotu sve Crkve.
fra Ivan Landeka
V I J E S
T I
SEMINARI
U ADOMUS PACIS
U kui molitve Domus pacis tijekom proteklih mjesec dana u molitvi i
razmiljanju na razliitim seminarima okupilo se oko 350 vjernika na devet
razliitih seminara.
lanovi franjevake mladei iz Hercegovine imali su dva seminara: jedan
u oujku, a jedan u travnju. Seminare je vodio fra Branko Rado.
Sestre franjevke hercegovake franjevake provincije i organizacija
Help koja radi na prevenciji o ovisnosti kod mladih odrali su po jedan seminar za mlade.
Koncem oujka salezijanci iz Bosne organizirali su duhovnu obnovu za
skupinu mladih iz Bosne.
U proteklih mjesec dana odrana su i etiri seminara posta i molitve za
razliite jezine skupine.
Ovakvi seminari su potvrda koliko su svi, i mlade i odrasli, potrebni
duhovne obnove i rasta. Meugorje sa svojim molitvenim ivotom to im uistinu i
nudi. Stoga su svi seminari unaprijed popunjeni i svake godine ih je sve vie i
vie.
SVEENICI I LAICI IZ PORTLANDA
Uz veliki
broj skupina i pojedinaca koji su u
korizmi pohodili Meugorje, od 23. do 31. oujka u svetitu Kraljice
mira boravila je i skupina od 11 sveenika sa svojim upnim suradnicima iz
Portlanda, SAD. Hodoae u
Meugorje im je zapravo bila godinja duhovna obnova. Nadahnuti Marijinim
porukama mira i pomirenja vratili su se svojim domovima sluiti svojoj mjesnoj
Crkvi.
PROMJENA TERMINA MOLITVENOG
PROGRAMA
Obavjetavamo
sve hodoasnike skupine i pojedince koji hodoaste u Meugorje da svakodnevni veernji program u crkvi od
26. oujka poinje u 18 i traje do 21 sat (u 18 sati krunica, 19 sati sv. misa,
blagoslovne molitve i trei dio krunice).
Klanjanje
Presvetom oltarskom sakramentu je srijedom i subotom od 22 do 23 sata, a
etvrtkom neposredno nakon veernje sv. mise. Klanjanje i molitva pred kriem
Gospodinovim je svakog petka u crkvi nakon veernje sv. mise. Svake nedjelje u
15 sati moli se Krunica mira na Brdu ukazanja, a svakog petka u isto vrijeme
Put kria na Krievcu. Prigoda za sv. ispovijed je svaku veer najmanje sat
prije poetka molitvenog programa.
Sv. mise
za razliite jezine skupine odravaju se tijekom jutra, sukladno prethodnom
dogovoru.
Sve
obavijesti u svezi s molitvenim programom u svetitu Kraljice mira u Meugorju,
kao i druge obavijesti, moete dobiti u Uredu informacija na tel. +387 88 65 19
88 u vremenu od 9 - 18 sati. Molimo i sve organizatore hodoasnikih skupina da
po dolasku u Meugorje obavijeste svoje hodoasnike o mogunosti dobijanja
potrebnih informacija u Uredu informacija, koji se nalazi ispred upne kue, a
ne u upnom uredu.
Draga
djeco!
Molite i
iskoristite ovo vrijeme, jer je ovo vrijeme milosti. Ja sam s vama i pred Bogom
zagovaram svakoga od vas, da bi se vae srce otvorilo Bogu i ljubavi Bojoj.
Djeice, molite bez prestanka, dok vam molitva ne postane radost. Hvala vam to
ste se odazvali mom pozivu.
25.
oujka 2000.
P R A T
A N J E
U korizmenom vremenu esto ujemo rije p r a t a n j e. Pratanjem
je proeto Boje djelovanje u Starom zavjetu. Isusovo djelovanje prepuno je
dogaaja pratanja koji su uvijek vezani uz konkretne osobe. U ispovijesti
vjere (Credo) oitujemo vjeru:Vjerujem u oprotenje grijeha. Bog sa svoje
strane podijeljuje oprotenje. Molitva Gospodnja (Oe na) sadri i drugi jedan
vid, a to je onaj koji je naloen kranima, i ne samo kranima, izmeu sebe.
Molimo naime: kako i mi otputamo naim dunicima. Iskustvo je da teko
pratamo i da se doslovno muimo kad se to od nas trai. No, to spada na put
obraenja koji je temeljni dio vjere. to uiniti?
Poinim pogrjeke, grijehe... Osjeaj - bolji sam od drugoga ili to to
sam ja poinio i nije tako strano - ne pomae u pratanju nego odvodi od
njega. Ako pak imam osjeaj - ja i nisam bolji od drugoga - stvari se
mijenjaju. Postajem blai, milostiviji prema drugom i njegovu ponaanju. Upravo
tu je zametak onoga to Isus naziva pratanjem.
fra
Ivan Landeka
V I J E S
T I
BROJ
PRIESTI I BROJ KONCELEBRANATA
U mjesecu
oujku u svetitu Kraljice Mira u Meugorju podijeljeno je 58 000 sv. priesti,
a na sv. misama koncelebriralo je 1213 sveenika iz domovine i inozemstva,
odnosno 39 sveenika dnevno.
Oujak je
mjesec u kojem vei broj skupina i pojedinaca dolaze u Meugorje. Najbrojnije
skupine u Meugorju su bile za blagdan Blagovijesti 25. oujka i 18. oujka,
kada je vidjelica Mirjana Dragievi Soldo imala godinje ukazanje. Koncem
oujka Meugorje je uistinu oivjelo!
Tako
biljeimo posjet skupina iz: Brazila, Belgije, Singapura, vicarske, Slovake,
Litve, Latvije, Meksika, Maarske, Francuske, Libanona, Irske, Poljske,
Austrije, eke, SAD-a, Njemake, Slovenije, Italije, Kanade, Engleske, Koreje,
Australije i, dakako, Hrvatske.
POSJET
BISKUPA IZ NJEMAKE
Od 18. do
23. oujka u Meugorju je boravio msgr. Franziskus Eisenbach, pomoni biskup
Mainza. O svojim dojmovima je kazao slijedee:
Ovdje
sam kao hodoasnik. elim Meugorje upoznati i u njemu moliti. Ve godinama
poznajem i pratim Meugorje i elio sam i ranije doi, ali sam ekao siguran
znak za sebe kad u se odluiti posjetiti Meugorje. Ovaj put sam izriito bio
pozvan, zato sam doao. Ve prvi dojam jest da je crkva neprestano puna na svim
misama, a posebno kod klanjanja. Oito je da su mnogi ljudi shvatili da je ovo
posebno mjesto molitve. Iskustvo mnogih je da se njihova osobna molitva
poboljava i da je noena iskustvom zajednike molitve. Poznam mnoge ljude koji
su u Meugorju obnovili svoju vjeru i ponovno nauili moliti. A sada sam i
osobno mogao iskusiti kako Meugorje u ovom smislu pomae. Drugo iskustvo, koje
mi je vrlo vano, jest da se u Meugorju ne radi samo o molitvi, nego da
molitva donosi i plodove u slubi ovjeka, posebno ovjeka u nevolji. Posebno
mi je bilo vano upoznati Majino selo u kojemu majke s djecom, naputena
djeca i ratna siroad nalaze utoite, a sve je povezano i s velikim vrtiem u
kojemu se dogaaju susreti izmeu djece iz zdravih obitelji s djecom koja su iz
raznih razloga izgubila normalnu obitelj. Vidio sam da naputena djeca ovdje
imaju priliku uiti ivjeti. A to je jako vano. Takoer me se duboko dojmila
zajednica s. Elvire u kojoj ovisnici o drogi i drugim zlima nalaze mjesto
utoita i ozdravljenja. Slavio sam s njima svetu misu i molio jutarnju
molitvu. Vrlo je bilo lijepo vidjeti s kakvom snagom mole i kako radosno slave
sv. misu. Shvatio sam da je glavna metoda lijeenja produbljivanje vjere i
doivljavanje zajednitva u molitvi i radu.
Vano mi je
bilo sluati o Kumstvu djeci, tj. akciji pomoi djeci poginulih branitelja, u
kojemu sudjeluju mnoge obitelj iz Njemake, pomaui mjeseno svojim novanim
prilozima nastradale obitelji i njihovu djecu. Ova djela djelatne ljubavi za
potrebne meni osobno pokazuju da se u Meugorju radi o pravom duhu molitve.
Ljubav prema Bogu koja se pokazuje u molitvi donijela je plodove koji se
prepoznaju u brizi za ovjeka.
Svakako
sam elio shvatiti bolje i samu pojavu ukazanja, stoga sam nastojao susresti
barem nekoga od onih koji govore o svojim iskustvima i tvrde da vide Gospu.
Susreo sam jednu od vidjelica, s njom razgovarao i bio nazoan na ukazanju. Kod
prvog susreta s Marijom u njezinoj obiteljskoj kui naao sam je u vrtu kako
radi u gumenim izmama. Ona je sasvim normalna, mlada ena s troje djece. U
razgovoru s njom shvatio sam da je vrlo budna osoba, zna postavljati pitanja i
govoriti o svojim iskustvima i dobro razlikuje stvari, vidi to je dobro i to
nije dobro. Pozvala me je da sudjelujem i na molitvi kod nje kojom se priprema
za susret s Gospom, koji traju ve vie od 18 godina. Molili smo u kapelici
njezine kue gdje se za ovu priliku bilo skupilo dosta ljudi. Molili smo
krunicu na razliitim jezicima i ekali trenutak ukazanja. Marija nas je kratko
upozorila da se pribliio trenutak ukazanja i nakon molitve, koju je ona
vodila, ostala je u tiini. Svi smo znali da je to trenutak kad ona vidi Gospu.
Nakon ukazanja nam je rekla da je Gospa molila nad svima i sve blagoslovila.
Jo nas je jednom pozvala sudjelovati u molitvi. Susret s Marijom mi je pokazao
da je ona jedna sasvim normalna, mlada ena, da s obje noge stoji na zemlji i
dobro se brine za djecu. Vidio sam da ima dobar odnos sa svojom obitelji i s
hodoasnicima. Jednostavna i prirodna, a onda opet jasna i razumljiva kad
govori o svojim iskustvima. Nakon svega mogu rei da je to ena kojoj se moe
vjerovati, koja je vjerodostojna i stoga nemam potekoa povjerovati u to to
govori, odnosno da vidi i da je istinito. Ovo je za mene vrlo vano iskustvo,
jer sam zakljuio da ovo molitveno mjesto poiva na iskustvu koje su kao dar
ovi mladi ljudi dobili i koje uvjerljivo prenose drugima.
Marija se
u Meugorju tuje kao Kraljica mira. Ovaj naziv i sve to ona trai, trebao je svijet
pripremiti na ona strana ratna iskustva. Deset godina nakon prvog ukazanja
izbio je rat u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Meugorje je mjesto gdje se
neprestano moli za mir. Poruka Meugorja za cijeli svijet je jasna: treba
nadvladati ratove i sukobe snagom ljubavi. Stjee se dojam da se u Meugorju
dodiruje itav ovjek, srce, dua i tijelo. Molitve i molitvena mjesta ovdje
zahvaaju cijeloga ovjeka. Stoga Meugorje, u ovome smislu, nosi poruku za
cijelu Crkvu: dopustiti Bogu i Gospi da nas u naoj cjelokupnoj ljudskoj
stvarnosti dodirnu i da Mariji dopustimo da nam daruje svoju ljubav, te tako
uimo ljubiti cijelim srcem. Stoga mogu rei da se nitko ne treba bojati
Meugorja iako jo nije slubeno priznato u Crkvi. Ovdje se zaista moli na nain
koji pokree ovjeka. Zato ovamo i dolazi mnotvo vjernika koji ele uiti
moliti. Ja elim da se ova poruka i ovo iskustvo prenese i u Njemaku, jer smo
mi Nijemci skloni racionalizmu vie nego osjeaju. A ovdje se radi o poruci za
ovjeka u cijelosti, to nam je zaista svima potrebno.
7. SUSRET
VODITELJA CENTARA MIRA
Na 7.
susretu voditelja centara mira sudjelovalo je 100 sudionika iz dvadesetak
zemlja sa svih pet kontinenata. Tom prigodom, kao i svake godine, sudionici su
usvojili sljedeu
I
Z J A V U
Sabrani u
Neumu od 19. - 24. oujka 2000. na 7. susretu voditelja Centara mira i
meugorskih molitvenih skupina, obraamo se prijateljima i hodoasnicima
Kraljice Mira:
1. U
godini smo velikog Jubileja kranstva. Nastojmo staviti Isusa Krista u
sredite svoga ivota, kako bismo dali svoj doprinos obnovi Crkve naega
vremena i svoje mjesne Crkve.
2. Izmeu
sadraja programa Jubileja i Gospinih poruka iz Meugorja prepoznajemo dodirne
toke. Gospina rije: Uinite sve to vam On kae (... ) otkriva nam da je
Isus Krist juer, danas i uvijek isti.
3.
Navjietanje Evanelja proroka je zadaa svih krtenih. Ona se ostvaruje
prvenstveno u vlastitom ivotu. Dosljedan ivot najbolji je navjetaj. To isto
vrijedi i za iritelje Gospinih poruka.
4. Gospin
poziv na mir i pomirenje neka na poseban nain bude prisutan u ivotu
pojedinaca, obitelji i skupina, i to osobito u godini velikog Jubileja.
5.
Ponovno pozivamo sve da bolje upoznaju i vjerno uvaju izvornost meugorske
duhovnosti.
Meugorje,
24. oujka 2000.
DONATORSKA
KONFERENCIJA
Susret
dobroinitelja nadahnutih meugorskim porukama odrat e se 26. lipnja 2000. u
Meugorju na temu: Meni uiniste.
Prva
mepunarodna konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca
koji se, inspirirani meugorskim dogaanjima, bave humanitarnom djelatnou,
odrat e se u Meugorju 26. lipnja 2000. s poetkom u 9,00 sati. Na
Konferenciju se pozivaju svi oni koji su tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini pruali duhovnu i materijalnu potporu ratom ugroenom puanstvu.
Molimo
sve predstavnike humanitarnih organizacija i dobroinitelje koji ele
sudjelovati u radu ove konferencije da svoj dolazak, s priloenim podacima o
organizaciji i osobnim podacima sudionika prijave udruzi Meugorje Mir, Split, faxom na broj: + 385 21 34
22 58 ili putem e-maila: medjugorje-split@st.tel.hr
Za
sudionike konferencije bit e organizirano simultano prevoenje. Za sve dodatne
informacije kontaktirati Meugorje Mir u Splitu na telefon broj: +385 21 36 13
54.
PREMINUO
DON ANGELLO MUTTI
Don
Angelo Mutti, pokreta i glavni urednik lista Eco di Mepugorje, preminuo je
3. oujka 2000. List Eco di Mepugorje irio je Gospine poruke i vijesti o
dogaanjima u Meugorju tijekom dugog niza godina. Budui da se prevodio na
desetke jezika uinio je dostupnim Marijinu poruku mira i pomirenja na svim
kontinentima. Zasluga don Angela u tome je bila neprocjenjiva. Zahvaljujui mu
i na ovaj nain za sve uinjeno, preporuamo ga u molitve s vjerom da e
njegovi suradnici nastaviti zapoetim putem.
Draga
djeco!
Probudite
se iz sna nevjere i grijeha, jer je ovo vrijeme milosti, koje vam Bog daje.
Iskoristite ovo vrijeme i traite od Boga milost ozdravljenja svoga srca, da srcem
gledate Boga i ovjeka. Molite na poseban nain za one koji nisu upoznali Boju
ljubav i svojim ivotom svjedoite da i oni upoznaju Boga i njegovu neizmjernu
ljubav. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.
25.
veljae 2000.
K O R I Z M A
Bogu pridrano
vrijeme ne posvetiti nikom drugom, ak ni onda kad nam ne uspije to vrijeme
dobro iskoristiti; ostati vjeran, to je odluujue. Ovako je pokojni kardinal
Joseph Bernardin (Chicago) opisao svoju davnu odluku da e svako jutro ranije
ustati i prve trenutke svoga dana posvetiti Bogu. Zapoeli smo pripravu za
Uskrs i barem izvanjski pohranili u svoje razmiljanje korizmene zadae.
Vlastito nam pamenje govori da dosadanja Sveta vremena nisu donijela potrebne
pomake i korijeniti promjene. Mogue da se nee dogoditi ni ovaj put. Ono to
jamano moemo uitniti jest - Bogu pridrano vrijeme ne posvetiti niem drugom
i nikom drugom. S tim je mogue stei i mnoge druge neophodne kranske
vrijednosti.
fra
Ivan Landeka
V I J E S T I
GODINJE
UKAZANJE MIRJANI SOLDO - 18. OUJKA 2000.
Draga
djeco!
Nemojte
traiti uzaludno mir i sreu na pogrenim mjestima i u pogrenim stvarima.
Nemojte dopustiti, da vam srca budu tvrda ljubei ispraznost. Zazovite ime moga
Sina. Njega primite u srce. Samo u ime moga Sina ete u srcu doivjeti pravu
sreu i pravi mir. Samo tako ete upoznati ljubav Boju i iriti je dalje.
Pozivam vas da budete moji apostoli.
NB:
Ukazanje je trajalo oko 5 minuta a poelo je u 9.55. Gospa je molila nad svima i
sve blagoslovila. Mirjana je preporuila posebno bolesne. Ovaj put Gospa nije
govorila nita o tajnama.
POSJET
BISKUPA S KARIBA
Kao to
smo pisali u Biltenu br. 137, u veljai je u privatnom posjetu u Meugorju
boravio msgr. Robert Rivas. U Meugorje dolaze mnogi hodoasnici, meu njima
sve vie sveenika, redovnika i redovnica. to je sasvim prirodno, dolazi i sve
vie biskupa. Prema Zadarskoj izjavi iz travnja 1991. biskupi trebaju pratiti
dogaaje u Meugorju da bi znali kamo njihovi vjernici idu. Iskoristili smo
prigodu i razgovarali s msgr. Robertom Rivasom, biskupom St. Vincenta i
Grenadinesa s Karipskog otoja, koji je 10-tak dana boravio u Meugorju.
Zahvalni smo za njegovu spremnost da podijeli s nama svoje svjedoanstvo. S
biskupom Rivasom razgovarao je fra Slavko Barbari. Donosimo dijelove toga
razgovora:
SB: Predstavite se naim
itateljima!
RR: Moje ime je Robert Rivas.
Ropen sam u lipnju 1946. u Trinidad-Tobagu. U 18. godini pristupio sam
dominikanskom redu. Novicijat i teoloke studije zavrio sam u Irskoj. Za
sveenika sam zareen 1971. Nakon toga sam otiao u Rim i zavrio svoje studije
na Angelikumu s licencijatom iz teologije.
Budui da me je vrlo zanimao rad
na radiju i televiziji, u Irskoj sam studirao komunikacije. Kad sam se nakon
skoro devet godina vratio u Trinidad, moji poglavari su mi rekli da sam dugo
izbivao i da se moram opet dobro upoznati s problemima u Trinidadu. Sedam
godina sam djelovao u tri upne zajednice. Zatim sam dvije godine bio ravnatelj
slube komunikacija. Bio sam punih deset godina uitelj novaka. U vremenu od
tih 10 godina 6 sam godina bio i duhovnik studenata. Nakon toga sam dobio
zadau da na Karipskim otocima organiziram i poveem razliite dominikanske
zajednice, kojih je u to vrijeme bilo est, ali jo nije bila uspostavljena
provincija. „etiri godine sam djelovao na tom podruju, a onda sam postao
biskup St. Vincenta, otoka u Karipskom moru.
SB: Kada ste i kako prvi put uli
za Meugorje?
RR: U Trinidadu se mnogo dogaa u
svezi s Meugorjem, i to ve od prvih dana ukazanja. Netko od hodoasnika me ja
kao sveenika pozvao da doem. Odgovorio sam na pozive tek 1988. Bio sam vrlo
sretan i zadovoljan svojim prvim posjetom Meugorju, jer sam doivio
obnavljanje vjere i ivota po vjeri u hodoasnicima. Posebna milost Meugorja
jest da sveenici koji dou sa skupinom postaju sposobni sluiti kao sveenici,
stavljajui se na raspolaganje za ispovijed i razgovore. Najvea milost
Meugorja jest upravo ispovijed. Hodoasnici dolaskom u Meugorje postaju spremni
biti aktivni u svojim upama - i to se tie molitve i sakramentalnog ivota, i
uope upnih aktivnosti. Zbog svega onoga to sam doivio kod ljudi, moram rei
da ovdje postoji posebni milosni zahvat i da je Marija nazona. Ja zaista
vjerujem da Gospa ovdje govori.
SB: to Vas je najvie uvjerilo i
pomoglo Vam, da prihvatite Meugorje?
RR: Opet moram rei: To su
hodoasnici koji su ovdje poeli mijenjati svoj ivot i odluili se ivjeti
vjeru.
SB: Sada ste drugi put u
Meugorju i to ne vie kao sveenik nego kao biskup. to sada moete rei?
RR: Odluio sam ovaj put doi i
biti u tiini i ostati incognito. elio sam ovdje obaviti duhovne vjebe i
biti u tiini. Meutim, to se nije dogodilo, jer su me hodoasnici traili za
ispovijed a i propovijedao sam. Shvatio sam da se i moja uloga kao sveenika
promijenila. Posebno me je dirnula ljubav vjernika prema biskupu. Tko voli
biskupa, voli Crkvu. Duh Sveti je ovdje na djelu. Gospa ovdje djeluje. Osobno
neprestano elim biti pod Njezinom zatitom.
SB: elite li neto poruiti iz
Meugorja?
RR: Ono to ja nastojim ostvariti
u svom ivotu jest jednostavnost. Mislim da sam nauio jednostavnost u
trpljenju u svom sveenitvu, i rastao sam u dubokoj ljubavi prema Bogu, Gospi,
Crkvi i potpunom predanjem Kristu. Sve to elim jest vriti Boju volju i
Boje djelo. Moja poruka upnoj zajednici, vidiocima, sveenicima u upi i svim
hodoasnicima jest da budu sposobni svoj ivot potpuno predati Bogu i biti
osloboeni za ljubav, da se evanelje ivi u potpunoj jednostavnosti i ljepoti.
elim da svi spoznamo da je Isus Kralj naega ivota. Mi katolici moramo biti
sposobni pokazati svijetu ljepotu svoje vjere uz pomo Gospe. Preporuio bih
svima da dou u Meugorje, jer e ovdje produbiti svoju vjeru za Crkvu i Gospu
i tako postati dobri svjedoci radosne vijesti drugima. A u Meugorju je radosna
vijest: Mir.
SB: Hvala Vam na razgovoru i obeajemo Vam svoje molitve.
POSJET BISKUPA IZ BRAZILA
Od 3. do
5. oujka u privatnom posjetu u Meugorju boravio je msgr. Joao E. M. Terra,
pomoni biskup Brazilije iz Brazila. To je njegov drugi posjet Meugorju.
SRCE ZA GOSPU
Na putu
prema Krievcu skupina poljskih hodoasnika iz Krakowa zasutavila se u molitvi
ispred skulpture Isusova uskrsnua i u znak ljubavi i zahvalnosti prema Gospi,
kameniima sa staze napravila je veliko srce oko kojega su kameniima
ispisali svoje elje i molitve. Usitinu neobino i dirljivo.
SEMINARI U ADOMUS PACIS
U kui
molitve Domus pacis fra Slavko Barbari odrao je u protekla dva tjedna dva
seminara posta i molitve za mladie koji se lijee od ovisnosti u zajednici
Cenacolo. Na seminarima, koji su trajali svaki po tjedan dana, sudjelovalo je
oko 80 mladia.
U istoj
kui od 3. do 5 oujka fra Branimir Musa vodio je teaj za srednjokolce iz
Zagreba.
Draga
djeco!
Probudite
se iz sna nevjere i grijeha, jer je ovo vrijeme milosti, koje vam Bog daje.
Iskoristite ovo vrijeme i traite od Boga milost ozdravljenja svoga srca, da
srcem gledate Boga i ovjeka. Molite na poseban nain za one koji nisu upoznali
Boju ljubav i svojim ivotom svjedoite da i oni upoznaju Boga i njegovu
neizmjernu ljubav. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu.
25.
veljae 2000.
AKTUALNOST
SVJEDOENJA
U sva vremena kroz povijest Crkva je neumorno ponavljala Isusov
zahtjev: Idite i uinite sve narode mojim uenicima! S krsnom vodom Bog
ovjeku daruje milost posinstva, ali i obvezu druge uiniti Kristovima. To je univerzalni
zahtjev koji za svakog jednako vrijedi. Da ljudsko bie ne bi zaboravilo svoje
vjeno odreenje Bog ga potie na razliite naine: kroz radost i alost,
bolest i zdravlje, uspjeh i neuspjeh. Da ne bi zaboravio potrebu i obvezu
svjedoenja slui se Bog opet razliitim prigodama. Jedna od njih je i ova
jubilarna 2000. godina od Kristova roenja. Druga prigoda je posebna Gospina
nazonost ovdje u Meugorju. I najnovija njena poruka ponovo nam aktualizira
ovu problematiku. Kranin je ovjek za drugog ili uope nije kranin. Drugi
na naem ivotnom putu su za to da nas dovedu do ivota - Krista. Otvarajui
se zato njima oistimo svoje srce i dopustimo da ga Bog ispuni svojom
neizmjernom ljubavlju.
fra
Branko Rado
V I J E S
T I
BROJ PRI„ESTI
I BROJ KONCELEBRANATA
U mjesecu veljai u svetitu Kraljice Mira u Meugorju podijeljene su
23 000 sv. priesti, a na sv. misama koncelebriralo je 608 sveenika iz
domovine i inozemstva, odnosno 21 sveenik dnevno.
Veljaa je, uz sijeanj, mjesec s redovito najmanjim posjetom
hodoasnika. No i pored toga biljeimo posjet skupina iz: Francuske, Libanona,
Irske, Poljske, Austrije, eke, SAD-a, Njemake, Slovenije, Italije, Kanade,
Engleske, Koreje, Australije i, dakako, Hrvatske.
MISIJSKO PUTOVANJE FRA SVETOZARA
KRALJEVIA
Na poziv
meugorskih hodoasnika i Centara mira fra Svetozar Kraljevi posjetio je u
veljai Sjedinjene Amerike Drave i Englesku. Po svom povratku rekao je
slijedee:
Ponovno
i sve vie uviamo da sveenici iz Meugorja trebaju putovati i u najudaljenija
mjesta po svijetu i obilaziti molitvene skupine i zajednice koje su se okupile
radi osobne i zajednike kranske obnove, radi intenzivnijeg kranskog
ivljenja i radi irenja poruka koje je Blaena Djevica Marija izrekla preko
vidjelaca u Meugorju.
Ve
tradicionalno Marijanska konferencija odrava se svake godine u veljai (prvi
petak, subota i nedjelja) u gradu San Ramon, blizu San Francisca, u
Kaliforniji. Glavni organizator je Anna Marie Magdenburg s veleasnim o. Richardom
J. Culver. Nama u Meugorju Anna Marie je poznata po strunoj i praktinoj
pomoi koju nesebino prua mladim osobama s oteenim sluhom.
U ovoj
jubilejskoj godini glavna tema susreta bila je 2000 GODINA KRISTOVE
PRISUTNOSTI. Glavni sudionik bio je mnogopotovani biskup msgr. Kenneth D.
Steiner. Oko 1200 sudionika oduevljenim pljeskom pozdravilo je njegov snani
poziv na praktino ivljenje svetih sakramenata i svakodnevnu molitvu.
Sluajui msgr. Steinera svi smo nanovo otkrili kako se na radostan i zanimljiv
nain mogu govoriti najozbiljnije istine krianskog ivota. Ja sam govorio o
hodoau kao utjelovljenoj molitvi. Vjernik u hodoau doivljava bit molitve
koja biblijski zahvaa ljudski ivot i pomae molitelju osobno doivjeti
molitvu i svoje kranstvo svijetu javno svjedoiti.
Rijei
Fr. Rene Laurentina svi smo sluali kao rijei svoga dragoga uitelja. Govorio
je o mjestu, znaaju i naravi Marijina poziva u suvremenoj Crkvi i svijetu.
Rijei vidioca Ivana Dragievia pune ohrabrenja i nade svi su za zahvalnou
sluali. Roenje njegove druge kerke kod svih je izazvalo poseban osjeaj
potovanja.
Zajednica
meugorskih molitvenih skupina odrala je duhovne vjebe 18., 19. i 20. veljae
u gradiu Nuneaton, blizu Londona. U samostanu asnih sestara dominikanki
okupilo se 80 voditelja i angairanih lanova tih zajednica. Svakodnevno
euharistijsko slavlje, molitva krunice, klanjanje presvetom oltarskom
sakramentu, razmatranje stvarnosti kria, muke i smrti naega Gospodina,
razmiljanje o kranskom ivotu i pozivu koji imamo bile su nam teme koje su
ispunile ta tri dana. Sudionici su posebno naglasili da uviaju da im je
potrebno organizirati ovakve kranske, duhovne susrete radi odravanja duha
kojega je u srcima svih Marija zapoela i jo vie radi same mogunosti
kranskoga ivljenja u suvremenom svijetu ispunjenom kunjama i sumnjama.
DAN BOLESNIH I NEMONIH
U
programu godine Jubileja obiljeen je u upi Meugorje dan bolesnih i nemonih
osoba i to 11. veljae na dan Gospe Lourdske prema preporuci biskupa Bosne i
Hercegovine. upna crkva sv. Jakova bila je na veernjoj sv. misi ispunjena
bolesnim i nemonim osobama iz upe i okolnih mjesta. Kroz ovu godinu Jubijela
svakog prvog petka u mjesecu veernji liturgijski program bit e posveen
bolesnima. Svake slijedee godine dan Gospe Lourdske bit e u upi Meugorje
obiljeen kao dan bolesnih i nemonih.
ARADIJSKA MOLITVENA SKUPINA
Svakoga
utorka na radiopostaji Mir Meugorje emitira se emisija Molite zajedno
radosna srca.U subotu 19. veljae u Meugorju su se okupili lanovi molitvene
skupine iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su okupljeni u
jedan nesvakidanji nain molitve. Radi se, naime, o skupini koja svakoga
utorka sudjeluje u molitvi koju preko radio valova radiopostaje Mir Meugorje
vodi fra Slavko Barbari. lanovi su svi oni do kojih dopire ujnost
radiopostaje, a ele i na ovaj nain biti povezani s Gospinim porukama mira i
obraenja putem molitve. Na susretu se okupilo oko 130 lanova iz BiH i
Republike Hrvatske. Namjera im je susretati se ne samo utorkom na molitvi putem
radia, ve to ee i na hodoaima u svetitu Kraljice mira u Meugorju.
SJEANJE NA SVETU ZEMLJU
Skupina
hodoasnika iz upe Meugorje, koja je u studenome prole godine hodoastila u
Svetu zemlju, okupila se 19. veljae na veernjem molitvenom programu u crkvi
sv. Jakova u Meugorju. Veernju sv. misu predvodio je fra Boo Luji koji im
je bio vodiem u Svetoj zemlji. U poticajnoj propovijedi podsjetio je nazone na
Boje tragove i puteve kojima su hodoastili, naglaavajui Isusovu
iscjeliteljsku djelatnost, kako onu tjelesnu tako i onu jo vaniju - duhovnu.
to u ovoj godini Jubileja ne bi smjeli zaboraviti!
PJEICE DO MEUGORJA
Poljski
hodoasnik Henrik Kozlowski zadrao se u Meugorju nekoliko dana na svome
putovanju prema Svetoj zemlji. Henriku je 48 godina i ve je pjeice hodoastio
u Santiago de Compostela, Lourdes i Fatimu. Cilj njegova pjeaenja je stii u
Svetu zemlju 23. oujaka na susret sa Svetim Ocem koji e tada hodoastiti u
Isusovu domovinu.
"Draga
djeco!
Pozivam
vas, djeice, na neprestanu molitvu. Ako molite, Bogu ste blii i on e vas
voditi putem mira i spasenja. Stoga vas danas pozivam, da dajete mir drugima.
Samo je u Bogu pravi mir. Otvorite svoja srca i postanite darovatelji mira i
drugi e u vama i preko vas otkriti mir i tako ete svjedoiti Boji mir i
ljubav koju vam on daje. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25.
sijenja 2000
JUBILEJ 2000.
- GODINA SOLIDARNOSTI
Meu
vane elemente slavljenja Jubileja 2000. Crkva pribraja i obvezu solidarnosti.
Obraenje, pokora, hodoaenje, pomirenje nisu ini koji se odvijaju samo
unutar ljudske osobe. Plod takvog ivota biva prepoznatljiv i u ivotu i odnosu
prema drugima. Prije vie godina ula se ideja o otpisivanju golemih dugova
siromanih zemalja. Gospodarska ovisnost siromanih zemalja o visokorazvijenim
i bogatim zemljama postaje sve vie socijalni, drutveni i egzistencijalni
problem. Ipak, solidarnost u gospodarskom smislu samo je dio zadaa koje
kranin nosi u dananjem svijetu. ovjek naeg vremena proivljava mnoga
stanja s kojima, preputen sam sebi, teko izlazi na kraj. Sve ivotne dobi
imaju i svoja posve specifina stanja. Kranski osjeaj solidarnosti
pojedinaca moe se upravo tu dokazati, razviti i ostvariti. U solidarnosti
svakog kranina prema najblie potrebnom dozrijeva i najbogatiji urod Svete
godine.
Fra Ivan
Landeka
V I J E S T I
POSJET
BISKUPA S KARIBA
Msgr. Robert
Rivas, biskup Kingstown-a s karipskog otoja doao je u Meugorje polovicom
veljae gdje e ostati dva tjedna. Na veernjoj sv. misi 13. veljae msgr.
Rivas je propovijedao okupljenim vjernicima. Tom prigodom dao je svoje
svjedoanstvo o iskustvu vjere i obraenja koje je doivio u susretu s jednom
bolesnicom od gube.
O
dojmovima msgr. Rivasa pisat emo u slijedeem broju Bulletin-a.
SUSRET
VODITELJA U NEUMU
U prolim
brojevima Bulletin-a najavili smo 7. susret voditelja centara mira i meugorskih
molitvenih skupina. upni ured Meugorje, naime, ve sedmu godinu organizira
meunarodni susret za voditelje molitvenih, karitativnih i hodoasnikih
skupina vezanih za Meugorje, koji e se i ovaj put odrati u hotelu
"Sunce" u Neumu od 19. do 24. oujka 2000. godine (hotel
"Sunce" je obnovljen!). Tema seminara je: "Meugorje -
proroki zamah za 21. stoljee". Program 7. meunarodnog susreta
voditelja centara mira i meugorskih molitvenih skupina moete nai na naim
web stranicama, a moete ga dobiti i u Uredu informacija Svetita tijekom
vaega hodoaa.
Ovaj
susret je jedinstvena prigoda da se svi voditelji hodoasnikih i voditelji
molitvenih skupina razasutih diljem svijeta susretnu zajedno s nama koji vam
nastojimo u tome pomoi svojim radom ovdje u Meugorju. Prigoda je to za
razmjenu dosadanjih iskustava kao i dogovor o moguim promjenama u radu s
hodoasnicima. Stoga drimo da je ovakav susret jedanput godinje od iznimne
vanosti ponajprije za dobrobit svih hodoasnika koji u Meugorju nalaze svoja
duhovna dobra.
Broj
prijavljenih do sada je neto manji nego prijanjih godina. Ovim
putem vas jo jednom pozivamo na sudjelovanje u ovom seminaru koji se pokazao
iznimno korisnim za sve sudionike. Molimo vas da svoju prijavu
izvrite najkasnije do 10. oujka 2000. Prijave moete
izvriti na broj faxa + 387 88 651 444 ili putem e-maila:
medjugorje-mir@medjugorje.hr ( s naznakom: "Za Susret voditelja u
Neumu") ili pak u Uredu informacija svetita.
Osigurali
smo simultano prevoenje za sve jezine skupine. Cijena smjetaja, prijevoza i
seminara je 315 DEM po osobi u dvokrevetnoj sobi. Dodatak za jednokrevetnu sobu
je 40 DEM. Plaanje e se vriti po dolasku u hotel organizatoru seminara.
Postoji mogunost organiziranog prijevoza od zrane luke Split do hotela
"Sunce" u Neumu. Svi oni koji trebaju prijevoz 19. oujka neka najave
tono vrijeme svog dolaska i broj leta Udruzi "Meugorje - Mir" u
Splitu najkasnije do 10. oujka na broj faxa + 385 21 34 22 58.
Zadnjeg dana bit e organiziran prijevoz od Neuma do Meugorja. Sa sobom treba
ponijeti radio sa slualicama radi simultanog prevoenja. Radio sa slualicama
moi e se nabaviti i tijekom seminara.
SKUPTINA
DRUTVA VODIA
U kui
molitve "Domus pacis" 4. veljae odran je godinji susret Drutva
vodia za hodoasnike u upi Meugorje. Susret je zapoeo nagovorom fra Ivana
Landeke, meugorskog upnika koji je vodiima posvijestio vanost Jubilarne
godine, duhovnog rasta i angamana u ovoj svetoj godini u radu s hodoasnicima.
Nakon meusobnih, pojedinanih susreta i razgovora, susret je zavren sv.
misom koju je predvodio fra Ivan Landeka. Ovakvi cijelodnevni susreti prigoda
su da vodii u molitvi i razmiljanju prodube svijest o vanosti svoga rada i
apostolata u meugorskom svetitu.
Osim
cjelodnevnih susreta jedanput godinje vodii se sastaju i svakog 26. u mjesecu
na mjesene susrete kada imaju prigodu zajedno moliti, razmiljati o Gospinoj
poruci i pronai rjeenja za to uinkovitiji svakodnevni rad s hodoasnicima u
svetitu Kraljice mira u Meugorju.
SEMINARU
U "DOMUS PACIS"
U
protekla dva tjedna u kui molitve "Domus pacis" odran je seminar za
mlade Framae iz Hercegovine koi je vodio fra Miro ego, te seminar humanitarne
organizacije "Help" koji je vodio fra Branimir Musa. Udruga
"Help", naime, radi na prevenciji protiv ovisnosti kod mladih. U
njihovom programu su i redovite duhovne obnove u Meugorju.
NAJAVE
SKUPINA
S
dolaskom toplijih dana u Meugorju se poveava i broj hodoasnika, Molimo sve
vas koji organizirate hodoaa u Meugorje da najavite svoj dolazak Uredu
informacija na broj faxa + 387 88 651 444 ili putem e-maila
medjugorje-mir@medjugorje.hr. To nam je iznimno vano zbog uinkovitije
organizacije programa hodoaa.
"Draga
djeco!
Pozivam
vas, djeice, na neprestanu molitvu. Ako molite, Bogu ste blii i on e vas
voditi putem mira i spasenja. Stoga vas danas pozivam, da dajete mir drugima.
Samo je u Bogu pravi mir. Otvorite svoja srca i postanite darovatelji mira i
drugi e u vama i preko vas otkriti mir i tako ete svjedoiti Boji mir i
ljubav koju vam on daje. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25. sijenja
2000
JEDINSTVO KRANA
Konac
sijenja obiljeava svake godine Molitveni tjedan za jedinstvo krana. Bolne
podjele i razdori tijekom povijesti Crkve prisiljavaju krane da poinju jedni
o drugima drugaije razmiljati. Ali ne samo o drugima, nego i o samima sebi.
Bilo bi nepravedno misliti da je samo sadanje pokoljenje dolo na tu zamisao.
Svaki put kad su se dogodile podjele ili prolijevala krv, bio je ne mali broj
onih koji su zbog toga trpjeli i spominjali se Isusove molitve i zapovijedi -
da svi budu jedno. Molitva za jedinstvo svih koji u Krista vjeruju pokazuje da
nas bole podjele, da u nastalim podjelama nitko nije bez krivnje. U ovim
vremenima podjele bole jo jae, posebice ondje gdje su krani od veine
postali manjina. Uinjeni su veliki koraci: uklonjena su neprijateljstva,
proklinjanja, izopavanja, atmosfera nije vie otrovna. Ono to svima ostaje
kao zadaa jest ouvati Evanelje. A Evanelje- ono se najbolje uva u ivoj
ljudskoj osobi koja ga ivi.
Fra Ivan
Landeka
V I J E S T I
BROJ PRIESTI
I BROJ KONCELEBRANATA
U mjesecu
sijenju u svetitu Kraljice Mira u Meugorju podijeljeno je 38 000 sv. priesti,
a na sv. misama koncelebrirala su 722 sveenika iz domovine i inozemstva,
odnosno 23 sveenika dnevno.
Sijeanj
je jedan od mjeseci s najmanjim posjetom hodoasnika. No i pored toga biljeimo
posjet skupina iz: Italije, Slovake, Francuske, Koreje, SAD-a, srednje i june
Amerike, Australije i dakako, Hrvatske.
SEMINARI
U "DOMUS PACIS"
U kui
molitve "Domus pacis" odran je seminar za 40 djevojaka od 21. do 23
sijenja 2 000. Seminar su organizirale i vodile sestre franjevke hercegovake
franjevake Provincije.
U istoj
kui od 28. do 30. sijenja odran je seminar za brane parove kojega je vodio
fra Ivan Bradvica.
MISIJSKO
PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARIA
Na poziv
meugorskih hodoasnika fra Slavko Barbari posjetio je Njemaku od 14. do 23.
sijenja 2 000. Po svom povratku o svojim dojmovima, izmeu ostalog, kazao je
i ovo:
"Odrao
sam niz molitvenih susreta u upnim zajednicama od kojih je prvi bio u upi sv.
Petra i Pavla u Freisingu kod Mnchena. Unato vrlo hladnom vremenu crkva je
bila puna vjernika. Skupilo se i 10-tak sveenika na koncelebraciju. Bilo je
lijepo molitveno ozraje. Nakon molitvenog programa slijedilo je predavanje i
razgovor s nazonima.
U subotu
i nedjelju, 15. i 16. sijenja odran je susret s oko 300 mladih u
Schwbisch-Gmndu u kui sv. Bernarda koju vodi vel. Hans Buob. Poeli smo s
programom ve oko 9 sati. Molitva, pjesma, predavanja, a poslijepodne meugorski
molitveni program uz predavanja i svjedoenja mladih o njihovu osobnom susretu
s Meugorjem i o obraenjima. Nakon veere jedan je dio mladih otiao kui, a
drugi su doli te je za njih program s predavanjem poeo tek u 21 sat. Ostali
su moliti cijelu no rasporeeni po skupinama. Posebno je bila vidljiva
skupina mladih koja nosi noziv "Totus tuus". Vrlo su aktivni i
okupljaju mnogo mladih iz cijele Njemake. Program smo zavrili u nedjelju oko
podne. Vrijedno je spomenuti i igrokaz koji su mladi u subotu naveer izveli.
Prikazali su stvarni primjer jedne obitelji koja je bila pred samim raspadom. ivot
je postao nemogu. Majka je oajna zbog ponaanja mua i djece. Ne moli se u
obitelji. Televizija, radio, izlasci i kasni dolasci, nerazumijevanje i svae
su bili ono to ih je jo "povezivalo." Majka nalazi sluajno krunicu
na koju je baka molila i poinje moliti. U meuvremenu saznaju za Meugorje,
odlaze na hodoae i sve se mijenja. Bilo je dirljivo gledati, a cijeli
igrokaz se temelji na stvarnom dogaaju, kako nakon hodoaa poinju moliti,
izbacuju televiziju, a na mjesto gdje je bila televizija, postavljaju Gospin
kip koji su donijeli iz Meugorja. Obitelj poinje ivjeti u miru i radosno.
Bog se vratio u njihov ivot.
Od
nedjelje 16. sijenja do etvrtka 20. sijenja bio sam u Hochaltingu u kui St.
Ulrich. I ovu kuu duhovnih vjebi vodi vel. Hans Buob. Skupilo se oko 70
sudionika. Tema duhovnih vjebi je bila: "Put s Marijom do boanskog
srca". Predavanja, molitve, veernji meugorski program i klanjanja su
ispunili dane. Od svakog sudionika se moglo uti svjedoanstvo o tome kako im
je hodoae u Meugorje pomoglo promijeniti ivot. Sluajui njihova svjedoanstva
o milosnim danima u Meugorju i to sve za njih to znai, poelio sam da to uju
svi vidioci i upljani, posebno oni koji jo ne uviaju Boji milosni zahvat
upravo u Meugorju. U etvrtak u podne zavrili smo duhovne vjebe. Opratajui
se od sudionika uo sam neprestano isto: Dovienja u Meugorju!
U etvrtak,
20 sijenja, s vel. Dietrichom von Stockhausenom otiao sam u upnu zajednicu
Marksteinach kod Schweinfurta. Prije veernjeg molitvenog programa navratili
smo u obitelj g. Rudija Karga. On je sa svojim prijateljima doivio obraenje u
Meugorju i zbog toga postao vrlo aktivan u prikupljanju pomoi za vrijeme
rata i nakon rata sve do dananjih dana. U modernoj crkvi okupilo se mnogo
vjernika. Rudi je vrlo glazben te je sa svojom glazbenom skupinom pratio vrlo
lijepo cijeli veernji program, posebno klanjanje. Nakon programa ostali smo u
ugodnom zajednitvu i tada sam saznao vie o pomoi koju je organizirao sa
svojim prijateljima. Prva akcija se zove "Prozori za Mostar", a druga
"Obitelji pomau obiteljima" u kojoj se Rudi zalae za pomo
obiteljima s Kosova. Prva odluka da se zauzme i pomae rodila se u njegovu srcu
i srcima njegovih prijatelja, kad je posjetio Mostar, te Jesenicu i Rodo.
Dovezli su preko 50 lepera u Mostar i 10-ak na Kupres. Za Boi 1998. su preko
2000 obiteljskih paketa i toliko vrea sa odjeom preko Pritine u akovici
predali franjevcima na Kosovu. Rudi i njegovi prijatelji nastavljaju pomagati
pozivajui pojedince, obitelji i tvornice da pomau. Ljudi se odazivaju.
U petak,
21. sijenja vel. Dietrich i ja otili smo u Heroldsbach, te veernjim
programom zapoeli molitveni teaj sa oko 250 vjernika. Tema susreta je bila:
"ovjek kao hodoasnik u traenju Boga i punine ivota." Program smo
nastavili i u subotu. Dan ispunjen molitvom i predavanjima, te veernjim
klanjanjem i cjelononom molitvom u kapelici ukazanja. Susreo sam ovjeka koji
je prolih dana slavio pedeset godina otkad je poeo moliti cijelu no sa
subote na nedjelju. Gospa je prema iskazima vidjelica traila nonu molitvu. On
se odazvao tom pozivu i ostao vjeran. Govorio mi je o svojim bogatim molitvenim
iskustvima i radosnim trenucima u molitvi. Pri koncu razgovora je iz svoga
depa izvadio sliku kard. Stepinca i ponosno rekao nekoliko rijei na hrvatskom
koje je nauio dok je bio na solunskom bojitu i tamo susreo Hrvate od kojih je
to nauio. On zna da je i blaeni kard. Stepinac bio na istom bojitu i zato ga
posebno tuje. Program smo zavrili sveanom sv. misom u nedjelju u podne.
Opratajui
se sa sudionicima molitvenog susreta u ovom molitvenom mjestu, mnogi su rekli:
Do vienja u Meugorju."
"Draga
djeco!
Pozivam
vas, djeice, na neprestanu molitvu. Ako molite, Bogu ste blii i on e vas
voditi putem mira i spasenja. Stoga vas danas pozivam, da dajete mir drugima.
Samo je u Bogu pravi mir. Otvorite svoja srca i postanite darovatelji mira i
drugi e u vama i preko vas otkriti mir i tako ete svjedoiti Boji mir i
ljubav koju vam on daje. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25. sijenja
2000
V J E R A
Drutvo u
kojem ivimo i svijet koji nas okruuje ne posreduje kao u prijanjim vremenima
kranski oblikovan ivot. Pitanje je, takoer, je li sve ono to se
predstavljalo i posredovalo kao kransko, bilo uistinu kransko? Obitelj
danas, to zbog promijenjenih okolnosti, to zbog neposjedovanja vjernikog
iskustva, nije bezuvjetno posrednica vjernikog tumaenja i doivljavanja
svijeta. Ustanove drutvenog ivota i mediji imaju sasvim druga podruja
zanimanja. Tako je svakom pojedincu, makar on potjecao iz kranskog ozraja,
sve ee izboriti se sam za svoje vjerniko iskustvo i dranje. Dugo iskustvo
Crkve ne prestaje naglaavati nezamjenjivu ulogu obitelji u oblikovanju svake
osobe. Tu se, razumljivo, misli i na oblikovanje duhovnih sadraja. Zajednika
molitva obitelji i osobno svjedoanstvo ostaju stoga abeceda i svakog budueg
kranskog odgoja.
Fra Ivan
Landeka
V I J E S T I
PREMINUO
MSGR. PAVAO ANI
Umirovljeni
biskup mostarsko-duvanjski msgr. Pavap ani preminuo je 11.sijenja 2 000. u Splitu.
Pokojni biskup rodio se 20. svibnja 1918. u Katel Novome kod Splita. Za sveenika
je zareen 1. lipnja 1941. u Splitu, biskupom koadjutorom mostarsko-duvanjskim
imenovan je 9. prosinca 1970. Za biskupa je posveen 2. svibnja 1971. u
Mostaru. Kao biskup ordinarij upravljao je biskupijama u Hercegovini od 14.
rujna 1980. do 24. srpnja 1993. godine. Pokojnikovo tijelo, prema njegovoj
osobnoj elji, pokopano je u obiteljskoj grobnici u Katel Novome, Republika
Hrvatska, dana 13. sijenja 2 000.
Zahvaljujui
Bogu za njegov rad, pozivamo sve meugorske hodoasnike i prijatelje Meugorja
preporuiti u molitvama blagopokojnog biskupa ania.
SEMINAR U
"DOMUS PACIS"
Od 14. do
16. sijenja 2000. u kui molitve "Domus pacis" odran je seminar za lanove
franjevake mladei FRAME iz Hercegovine. Na seminaru na temu:
"Euharistija u godini Jubileja" sudjelovalo je 33 mladih. Seminar su
vodili fra Miro ego i fra Ljubo Kurtovi.
7. SUSRET
VODITELJA CENTARA MIRA I MEUGORSKIH MOLITVENIH SKUPINA
U prolim
brojevima Bulletin-a najavili smo 7. susret voditelja centara mira i meugorskih
molitvenih skupina. upni ured Meugorje, naime, ve sedmu godinu organizira
meunarodni susret za voditelje molitvenih, karitativnih i hodoasnikih
skupina vezanih za Meugorje, koji e se i ovaj put odrati u hotelu
"Sunce" u Neumu od 19. do 24. oujka 2000. godine (hotel
"Sunce" je obnovljen!). Tema seminara je: "Meugorje -
proroki zamah za 21. stoljee". Program 7. meunarodnog susreta
voditelja centara mira i meugorskih molitvenih skupina moete nai na naim
web stranicama, a moete ga dobiti i u Uredu informacija Svetita tijekom vaega
hodoaa.
Ovaj
susret je jedinstvena prigoda da se svi voditelji hodoasnikih skupina,
voditelji molitvenih skupina razasutih diljem svijeta susretnu zajedno s nama
koji vam nastojimo u tome pomoi svojim radom ovdje u Meugorju. Prigoda je to
za razmjenu dosadanjih iskustava kao i dogovor o moguim promjenama u radu s
hodoasnicima. Stoga drimo da je ovakav susret jedanput godinje od iznimne
vanosti ponajprije za dobrobit svih hodoasnika koji u Meugorju nalaze svoja
duhovna dobra. Ovim putem vas jo jednom pozivamo na sudjelovanje u radu
seminara koji se pokazao iznimno korisnim za sve sudionike.
Budui da
je broj mjesta ogranien prostorom, a broj sudionika svake je godine sve vei.
molimo Vas da to prije, a najkasnije do polovice veljae,
prijavite svoj dolazak na ovaj susret. Prijave izvriti na broj faxa + 387 36
651 444 ili putem e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr ( s naznakom: "Za
Susret voditelja u Neumu") ili pak u Uredu informacija svetita.
Osigurali
smo simultano prevoenje za sve jezine skupine. Cijena smjetaja, prijevoza i
seminara je 315 DEM po osobi u dvokrevetnoj sobi. Dodatak za jednokrevetnu sobu
je 40 DEM. Plaanje e se vriti po dolasku u hotel organizatoru seminara.
Postoji mogunost organiziranog prijevoza od zrane luke Split do hotela
"Sunce" u Neumu. Svi oni koji trebaju prijevoz 19. oujka neka najave
tono vrijeme svog dolaska i broj leta Udruzi "Meugorje - Mir" u
Splitu najkasnije do polovice veljae na broj faxa + 385 21 34
22 58. Zadnjeg dana bit e organiziran prijevoz od Neuma do Meugorja. Sa
sobom treba ponijeti radio sa slualicama radi simultanog prevoenja. Radio sa
slualicama moi e se nabaviti i tijekom seminara.
Program 7. meunarodnog susreta voditelja
centara mira i meugorskih molitvenih skupina
Tema: "Meugorje - proroki
zamah za 21. stoljee"
Hotel "Sunce" -
Neum, 19. - 24. 03. 2000.
Nedjelja, 19. 03.
2000.
Okupljanje
19,00 Euharistija
(fra Tomislav Pervan - Provincijal hercegovakih franjevaca)
20,00 Veera
Ponedjeljak, 20. 03.
2000.
07,30
Jutarnja molitva
08,00
Doruak
09,00
Predavanje: "Proroci u Sv. pismu i tradiciji Crkve", fra Franjo
Vidovi
10, 00
Stanka
10,30 Rad
u skupinama na temu iz predavanja
12,00 Ruak
15,00
Susret s predavaem
16,00
Stanka
16,30
Susret s fratrima (fra Ivan Landeka, fra Slavko Barbari, fra Miljenko Stoji,
fra Leonard Ore, fra Jozo Zovko, fra Svetozar Kraljevi, fra Branimir
Musa......)
17,30 Krunica;
18,00 Misa (fra Jozo Zovko)
Veera
20,30
Razliita izvjea
Utorak, 21.
03.2000.
07,30
Jutarnja molitva
08,00
Doruak
09,00
Predavanje: "Poloaj krana u suvremenoj civilizaciji", o. Sabino
Palumbieri, sdb
10,00
Stanka
10,30 Rad
u skupinama na temu iz predavanja
12,00 Ruak
15,00
Susret s predavaem
16,00
Stanka
16,30
Susret s predstavnicima turistikih agencija iz Meugorja
17,30
Krunica; 18,00 Misa (fra Ivan Bradvica)
Veera
20,30
Klanjanje (fra Ivan Landeka)
Srijeda, 22. 03.
2000.
07,30 Jutarnja
molitva
08,00
Doruak
09,00
Predavanje: "Proroke oznake Meugorja", Alfons Sarrach
10,00
Stanka
10,30 Rad
u skupinama na temu iz predavanja
12,00 Ruak
15,00
Susret s predavaem
16,00
Stanka
16,30 Rad
u skupinama - zakljuci
17,30 Krunica;
18,00 Misa (fra Svetozar Kraljevi)
Veera
20,30
Zajedniki susret - zakljuci (Izjava)
etvrtak,
23. 03. 2000. - Molitveni dan
07,30
Jutarnja molitva
08,00
Doruak
9, 00
Predavanje, razgovor, molitva
12,00
Ruak
15,00
Predavanje, razgovor
17,30
Krunica; 18,00 Misa (fra Slavko Barbari)
Veera
Petak,
24.03.2000.
07,30
Jutarnja molitva
08,00
Doruak
09,00
Polazak za Meugorje
Odlazak
na Brdo ukazanja
(Odlazak
na Krievac - fakultativno)
Predavai
na ovogodinjem seminaru su:
Fra
Franjo Vidovi, roen 19. veljae 1960. godine u rnkovcima kod
Osijeka u Hrvatskoj. Osnovnu kolu zavrio 1975. u Zagrebu. U lipnju 1979.
maturirao na franjevakoj klasinoj gimnaziji u Visokom. 15. 07. 1979. stupio u
novicijat Hercegovake franjevake provincije u Mostaru. Od 1980. do 1884.
proveo u zenikom zatvoru osuen zbog "antikomunistike
djelatnosti". Na filozofsko-teolokom studiju diplomirao 1987., a 1992.
magistrirao teologiju na sveuilitu u Augsburgu. 1991. i 1992. pastoralno
djelovao u Hercegovini (samostan Humaac). Tijekom 1992. djelovao kao vojni
kapelan u postrojbama hrvatske vojske. Doktorat iz podruja biblijske teologije
postie 1997. na sveuilitu u Grazu u Austriji. Trenutno pastoralno djeluje u
Weissensteinu u Austriji. Radi na habilitacijskoj radnji i predaje Biblijsku
teologiju Novoga zavjeta na Filozofskom fakultetu Drube Isusove u Zagrebu.
Sabino
Palumbieri roen je u Lavello (Potenza) 1934. lan je
Kongregacije otaca salezijanaca. Zareen je za sveenika 1961. Diplomirao je
na filozofskom i teolokom fakultetu, a doktorat postie iz oblasti
antropologije. Trenutno djeluje kao profesor je na Salezijanskom Papinskim sveuilitu
(UPS). Esejist i novinar, pie s antropolokog gledita mnogobrojne studije o
izvorima znaajnim za dogaanja naega vremena. Utemeljitelj je drutva
"TR-2000" (Svjedoci Uskrsnua za Jubilej 2 000.), organizator je
nacionalnih pokreta s meusobnim kulturnim vezama i humanistiko-kranskim
djelatnostima. Organizator je i novog naina puke pobonosti meu ljudima,
"Via Lucis" (Put svjetlosti) koja se iri po itavom svijetu.
Alfons
Sarrach roen je 1927. u negdanjoj slobodnoj dravi Danzig, a
odrastao u njemako-poljskoj kulturnoj tradiciji. Godine 1939. za vrijeme
nacistikog reima odveden je, zajedno sa svojom obitelji, u koncetracijski
logor. Nakon II. svjetskog rata studira filozofiju, teologiju i psihologiju u
Rimu i Parizu. Godine 1965. postaje slobodni novinar, a kasnije vodei politiki
urednik u vie dnevnih listova. Autor je brojnih publikacija i knjiga. 1993.
objavljuje knjigu "Proroki zamah Meugorja" koja se trudi dublje
prodrijeti u tajnu velikoga poticaja koji, poevi od 1981., dolazi iz maloga
mjesta Meugorja u Hercegovini i koji je pomogao milijunima ljudi u cijelome
svijetu da, nakon stoljea u kojem je u mnogim dravama vladala mrnja, opet nau
smisao budunosti.
"Draga
djeco!
Ovo je
vrijeme milosti. Djeice, danas vam na poseban nain s malim Isusom, kojega nosim
u svom naruju, dajem mogunost, da se odluite za mir. Preko vaeg Da za mir i
odluke za Boga, otvara vam se nova mogunost za mir. Samo e tako, djeice, ovo
vrijeme-stoljee biti za vas vrijeme mira i blagostanja. Zato stavite malog
novoroenog Isusa na prvo mjesto u svom ivotu i on e vas voditi putem
spasenja. Hvala vam to ste se odazvali mom pozivu."
25.
prosinca 1999.
K U L T U
R A T I I N E
Jubilarna
godina koja je nastupila naziva se izmeu ostalog i "Godina milosti
" Gospodnje. Misli se na vrlo iroko podruje ovjekova ivota i
djelovanja koje milost zahvaa. Milost pak nije jeftin dar, jer ona moe biti
ugroena, krhka. Ona je nasljedstvo od Boga, nezasluan dar. Upravo stoga u
pogledu milosti i postoji jedan udesan proces izmeu ovjeka i Boga. ovjekova
iskonska enja -iznova zapoeti, u milosti nalazi mogunost svoga ostvarenja.
U novije vrijeme u kranskoj se duhovnosti sve ee govori o "kulturi tiine".
Ta kultura raa se i oblikuje u nutrini i znai: zastati, sabrati se, prihvatiti
pokoru, htjeti korake obraenja i molitve. Takvi koraci plode djelima kojima
vidno prijanjamo uz Boga. Tada nam ni blinji ni njegove tekoe nisu smetnja i
ne "kvare igru".
Fra
Ivan Landeka
V I J E S T I
BROJ PRIESTI
I BROJ KONCELEBRANATA
U mjesecu
prosincu u svetitu Kraljice Mira u Meugorju podijeljeno je 67 000 sv. priesti,
a na sv. misama koncelebriralo je 1 064 sveenika iz domovine i inozemstva,
odnosno 34 sveenika dnevno.
Tijekom
prosinca najbrojnije skupine bile su iz: Koreje, Austrije, Italije, Engleske,
SAD-a, Francuske, eke, Slovake, Brazila, Njemake, Kanade, Belgije,
Letonije, Libanona, Nizozemske, Poljske i dakako, Hrvatske.
Tijekom
1999. u upi Meugorje podijeljeno je 1. 030. 000 sv. priesti, dok su na sv.
misama koncelebrirala 23 472 sveenika.
"DOMUS
PACIS" - NA KRAJU JEDNE GODINE
U subotu
18. prosinca u kui molitve "Domus pacis" susreli su se na tzv.
"boinom doruku" svi suradnici te kue koji tijekom godine rade s
hodoasnicima dok ovi borave na seminarima. Tijekom 1999., naime, odrano je 57
seminara razliitih sadraja. asne sestre franjevke organiziraju jedanput
mjeseno susrete za djevojke, franjevci za FRAMU (franjevaku mlade) iz
Hercegovine, humanitarna organizacija "Help" pomae mladima u borbi i
prevenciji protiv ovisnosti. Najbrojniji su ipak seminari posta i molitve na
kojima sudjeluju uglavnom inozemni hodoasnici. Organizator i voditelj ovih posljednjih
je fra Slavko Barbari.
I ovom
prigodom zahvaljujemo svima na suradnji i preporuamo ih u vae molitve da bi i
2000. bila plodonosna za sve one koji budu sudjelovali na nekome ili vie ovih
uistinu zanimljivih susreta.
NOVA
GODINA
Kao ve
niz godina do sada, i ove godine odrano je molitveno bdijenje za Novu godinu.
Zapoelo je molitvom u 22 sata i zavrilo sv. misom ponokom. Bilo je nazono
oko 5 000 vjernika. Opet su za ovu prigodu najbrojniji bili mladi pristigli iz
gotovo svih europskih zemalja i SAD-a. Tako su upljani i hodoasnici zajedno
ispratili Staru i uli u Novu godinu pjevajui i molei za mir toliko potreban
dananjem svijetu i ovjeku. Koliko je duboko iskustvo onih koji jednom u Meugorju
doekaju Novu godinu u molitvi, pokazuje injenica da se za tu prigodu iz
godine u godinu broj hodoasnika poveava. Svi oni koji jednom dou, vraaju
se ponovo. U ovom nesigurnom i nemirnom svijetu mladi se ipak odluuju
povjeriti svoju budunost Bogu.
Od 29.
prosinca do 1. sijenja odran je molitveni seminar za mlade lanove
"Fonda prijatelja talenata". Oni su, naime, lanovi navedene Fondacije
koja ih pomae tijekom njihova studija na razliitim fakultetima u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj. Ve nekoliko godina ovi mladi ljudi ele zapoeti Novu
godinu u radosti molitve i zajednitva. Na seminaru je sudjelovalo oko 70
studenata iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Seminar je organizirao
"Fond prijatelji talenata", a vodio ga je fra Slavko Barbari.
JEDANAESTI
MEUNARODNI MOLITVENI SUSRET MLADIH
Jedanaesti
susret za mlade odrat e se od 31. srpnja do 6. kolovoza 2000. Tema
susreta bit e: "Rije tijelom postala i nastanila se meu nama"
31. 07.
ponedjeljak: - 18,00 molitva krunice,
- 19,00
sv. misa,
- 22,00
predstavljanje skupina i klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.
TEME PO
DANIMA:
1. 08.
utorak: "Oev plan - poslati Emanuela! "
16.00
svjedoanstva
18,00 sv.
krunica, 19.00 sv. misa
22,00 -
23,30 klanjanje
2. 08.
srijeda: "Marija - Majka Emanuelova!"
9,00
jutarnja molitva
16,00
svjedoanstva
18,00 sv.
krunica, 19.00 sv. misa
22,00 -
23,30 klanjanje
3. 08. etvrtak: "Isus
- Kruh ivota - put kruha!"
9,00
jutarnja molitva
16.00
svjedoanstva
18,00 sv.
krunica, 19.00 sv. misa
22,00 -
23,30 klanjanje
Nakon veernje
mise euharistijska procesija kroz upu i klanjanje Presvetom Oltarskom
Sakramentu u tiini.
4. 08.
petak: "Euharistija - lijek za rane due i
tijela!"
9,00
jutarnja molitva
16,00
svjedoanstva
18,00 sv.
krunica, 19.00 sv. misa
21.30
program zajednice s. Elvire: "Isus, iscjelitelj rana due i tijela!"
5. 08.
subota: "Draga djeco, zaljubite se u Isusa u euharistiji
!"
9,00
jutarnja molitva
16.00
svjedoanstva
18,00 sv.
krunica, 19.00 sv. misa
22,00 -
23,30 klanjanje
6. 08.
nedjelja: Krievac: "Idite kui i postanite kruh za ivot
svijeta!"
3,00
ujutro - molitva krunice na Krievcu
5,00
ujutro sv. misa na Krievcu
Predavai
na susretu mladih su: Primo Martinuzzi, Wayne Weible, p. Francesco Carlino, p.
Selwaine, s. Elvira Petrozzi, don Cosimo Cavaluzzo, fra Jozo Zovko, vidioci,
fra Slavko Barbari i drugi svjedoci.
Preporuuje
se sa sobom ponijeti:
1. slualice
i mali radio sa FM frekvencijom
2.
Bibliju
3.
suncobran
Osobe sa
klasinim instrumentima, (violina, flauta, oboa, itd.) neka svoje prijave izvre
na broj faxa 00387-88-651-888. Njima emo omoguiti boravak u "Domus
pacis". Potrebno je navesti: ime i prezime, adresu, dob, iskustvo i vrstu
glazbala. Dobit ete odgovor na vau ponudu.
Skupine
koje e sudjelovati na molitvenom susretu neka ne planiraju druge programe za
vrijeme susreta mladih.
Euharistijsko
klanjanje e biti cijelo vrijeme susreta. Za vrijeme susreta mladih od utorka
do subote nee biti misa prije podne za hodoasnike. Svi e hodoasnici, dakle,
slaviti zajedno sv. misu naveer. Osiguran je simultani prijevod.