datum: 24.03.2008.
Sveto trodnevlje Velikog tjedna u Međugorju je okupilo hodočasnike iz cijeloga svijeta: osim iz europskih zemalja, ove su godine Uskrs ovdje proslavile i skupine iz Argentine, Nove Kaledonije, SAD-a, Koreje i Libanona.
Slavljenje Uskrsa svoje korijene nalazi u židovskom blagdanu Pashe. Kršćani su, naime, u smrti i uskrsnuću Isusovom prepoznali ispunjenje onoga što je najavljivao izlazak iz Egipta: oslobođenje od zla i od smrti te ulazak u obećanu zemlju, a to je život koji daje Bog. Sva liturgijska čitanja ukazuju na ispunjenje Božjih obećanja danih svojem izabranom narodu.
Stari su hrvatski pisci Uskrs nazivali Vazmom, što je izvedenica od grčke riječi "azima" - "beskvasni kruh", a upotrebljava se za židovsku Pashu kojoj je Krist svojom smrću i svojim Uskrsnućem dao novi sadržaj. Hrvatska riječ Uskrs vuče korijene iz praslavenskog u kojem je glagol *krьsnǫti značio rasti i razvijati se. Židovska Pasha (hebrejski: Pesah = prolaz) je komemoracija izlaska iz Egipta, odnosno noći u kojoj je Jahve udario Egipćane, a poštedio Hebreje. Židovi toga dana slave pashalnu večeru (Seder) i tijekom cijeloga tjedna blaguju beskvasni kruh kakav su jeli po izlasku iz Egipta. Pashalnu večeru slavio je i Isus sa svojim učenicima: to je bila njegova posljednja večera na kojoj je ustanovio Euharistiju.
Veliki četvrtak
Na Veliki četvrtak prije podne ne slavi se sv. Misa. Uskrsno trodnevlje počinje u četvrtak Misom večere Gospodnje tijekom koje se čita izvještaj o židovskoj Pashi (Knjiga izlaska 12,1-14), zatim tekst svetoga Pavla o posljednjoj večeri (1 Korinćanima 11,23-26) i evanđelje Pranja nogu (Ivan 13,1-15). Poslije euharistijskog slavlja, Presveti oltarski sakrament iznosi se iz Svetohraništa te počiva na posebnom mjestu gdje vjernici u sabranosti mogu razmatrati Isusovu agoniju u Maslinskom vrtu i njegov poziv: „Bdijte i molite“.
Poslije podne, hodočasničke su skupine slavile liturgiju Velikog četvrtka na raznim jezicima. Misu Večere Gospodnje u župnoj crkvi na hrvatskom jeziku predslavio je župnik fra Petar Vlašić, a noćno klanjanje od 22.30 h do 24 h predvodio je fra Miljenko Šteko.
Veliki petak
Na Veliki petak prije podne jezične skupine (engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, rumunjski, arapski, korejski, češki, slovački, hrvatski) polazile su na Križevac na molitvu Križnog puta svakih pola sata. Molitvu Križnog puta u 11 h na hrvatskom jeziku predvodili su fra Danko Perutina, fra Miljenko Šteko, fra Svetozar Kraljević i fra Stjepan Martinović. Brojni hodočasnici individualno su se uspinjali na Križevac i tijekom poslijepodneva.
Liturgija Velikog petka na raznim jezicima održavala se poslije podne, a na hrvatskom jeziku navečer u 18 h. Predslavio ju je fra Danko Perutina. Na Veliki petak čita se odlomak iz proroka Izaije o Sluzi-patniku (Izaija 52,13-53,12) u kojem su kršćani prepoznali Krista patnika koji je na sebe uzeo grijehe svijeta. Čita se i odlomak iz poslanice Hebrejima (4,14-16; 5,7-9) koji tumači da je Isus veliki svećenik koji nam je po svojoj poslušnosti donio vječno spasenje. Na Veliki petak uvijek se čita odnosno pjeva Muka po Ivanu. Sveopća molitva koja slijedi polazi od najužeg kruga katoličkih vjernika i otvara srce za sav svijet: zagovara za Crkvu, papu, svećenstvo i vjernike, za katekumene, za sve kršćane, za židovski narod, za one koji ne vjeruju u Isusa Krista, te za one koji ne vjeruju u Boga… Slijedi klanjanje križu, a pjeva se himan u kojem Bog svoj narod podsjeća na sve dobro koje mu je učinio i pita ga zašto mu je zlom uzvratio. Na Veliki petak nema euharistijske službe, nego se vjernici pričešćuju hostijama posvećenim prethodnog dana.
Velika subota – Vazmeno bdijenje
Velika subota je dan tišine, nade i iščekivanja. Krist silazi „nad pakao“, među preminule, i na slobodu i svjetlo izvodi Abrahama i sve koji su iščekivali njegov dolazak…
Vazmeno bdijenje započinje kasno navečer. Sukladno crkvenim propisima, ne smije početi prije no što padne noć. U Međugorju su razne jezične skupine slavile liturgiju riječi u poslijepodnevnim satima, da bi se navečer u 20 h pridružile župljanima na uskrsnom bdijenju koje je predslavio župnik fra Petar Vlašić. Propovijed je održao fra Miljenko Šteko.
Vazmeno bdijenje počinje paljenjem nove vatre - novoga svjetla - koje nas podsjeća da je Bog vatra i svjetlo. Na toj se vatri pali uskrsna svijeća koja simbolizira živu nazočnost uskrslog Krista koji je iz smrti prešao u život, iz tame u svjetlost. Nakon toga se pjeva veliki uskrsni hvalospjev u kojem Crkva Isusovu pobjedu nad smrću uspoređuje s izlaskom iz Egipta i poziva na radost. „Sretna li grijeha po kojem smo zadobili takvog Spasitelja!“
Biblijska čitanja vazmenog bdijenja evociraju cijelu povijest spasenja. Kada je to moguće, čita se sedam starozavjetnih tekstova nakon kojih se pjeva Gloria koja je bila izostavljena tijelom cijele korizme (osim na Veliki četvrtak), a tada zazvone i svečana crkvena zvona. Starozavjetni tekstovi ukazuju na „zlatnu nit“ koju nalazimo kroz cijelu Bibliju, i objavljuju Božji plan sa čovječanstvom: Stvaranje svijeta i čovjeka - Knjiga postanka 1,1-2,2; Abrahamova žrtva - Knjiga postanka 22,1-18; Prijelaz preko Crvenog mora - Knjiga izlaska 14,15-15,1; Božja ljubav prema Jeruzalemu - Izaija 54, 5-14; Otajstvo vode i Riječi (najava krštenja) - Izaija 55,1-11; Istinska mudrost - Baruh 3,9-4,4; Novo srce i nov duh - Ezekijel 36,16-28. Potom slijedi novozavjetno čitanje koje nam objašnjava smisao krštenja po kojem smo sudionici Kristove smrti i njegova uskrsnuća, a nakon toga se zaori veliki uskrsni Aleluja. Evanđelje govori o ženama koje su htjele pomazati Isusovo mrtvo tijelo, a susrele su ga živog. Poslije čitanja slijedi krštenje katekumena (ako ih ima) i obnova krsnog zavjeta, a nakon toga je euharistijska služba.
U Međugorju se uobičajilo da se te noći od 22.30 h do 24 h održava i klanjanje. Predvodio ga je fra Tomislav Pervan.
Tijekom cijelog Velikog tjedna domaći i strani svećenici proveli su velik dio dana u ispovjedaonicama, a fratri na službi u Međugorju posebnu su pažnju posvetili bolesnim i starim župljanima koje su ispovijedali kod kuće.
I ove je godine zbog velikog broja vjernika i nedostatka prostora u župnoj crkvi organiziran video-prijenos svih liturgijskih zbivanja, tako da su ih hodočasnici mogli pratiti na velikom ekranu u novoj dvorani.
Tijekom ovih svetih dana u koncelebraciji je bilo 207 svećenika.
Uskrsna nedjelja
Na uskrsnu nedjelju svete su se Mise slavile po uobičajenom rasporedu. Pučku Misu u 11 h predslavio je župnik fra Petar Vlašić, koji je održao i propovijed. Čestitao je Uskrs župljanima i zahvalio svima koji su se založili i pomagali tijekom ovih dana koji predstavljaju vrhunac liturgijske godine.
